Stručnjak za europsko pravo Siniša Rodin tako je, primjerice, ustvrdio da je u spomenuti zakonski prijedlog "utkan defekt" suprotan jednoj od direktiva Europske komisije po kojoj se puna kvalifikacija stječe nakon najmanje tri, a najviše četiri godine visokoškolskog obrazovanja.
Jer, objasnio je, u zakonskom prijedlogu stoji da se nakon završenoga preddiplomskog studija stječe kvalifikacija za "određene stručne poslove", ali da pojam "visokostručni rad" nije kategorija prava EU i ograničava slobodu kretanja radnika i slobodu pružanja usluga te se, kazao je, za osobe s punom kvalifikacijom stečenom u EU neće smatrati da su "visokostručne".
Profesor Kurelić ustvrdio je pak da je "fatalna greška učinjena 2004. godina izmjenama Zakona o znanostvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kada je predbolonjska diploma izjednačena s diplomskom (masterom)" te da sve što se poslije događalo na području visokoga obrazovanja zapravo više nije imalo veze s Bolonjskim procesom.
Tako se, nastavio je, "dogodila patološka stvar da studenti koji završe trogodišnji preddiplomski studij nisu 'zapošljivi' te su svi upućeni na petogodišnji studij čime je zapravo napravljena anti-Bolonja". Jer, istaknuo je, jedna od glavnih zadaća bolonjske reforme bila je upravo ta da se puna kvalifikacija stekne nakon najmanje tri, a najviše četiri godine preddiplomskoga studija .
U raspravi koja je slijedila tako je, primjerice, dekan Pravnoga fakulteta Žarko Potočnjak ustvrdio da je prijedlog Zakona o visokom obrazovanju, kao i druga dva zakonska prijedloga iz toga "paketa" - o znanosti i sveučilištu, pisan na antiakademski način pri čemu je socijalni dijalog samo fingiran.
Profesor Potočnjak smatra da je riječ o "potpuno neprihvatljivom setu zakona". S njim je suglasan i profesor na Filozofskome fakultetu Gvozden Flego koji, kako je rekao, nije u stanju dokučiti motivaciju pisanja tih zakonskih prijedloga, a nada se da će postojati barem minimum političke mudrosti da se oni ne puste u saborsku proceduru.
