O jačanju međuparlamentarne suradnje dviju država u sklopu skorašnjeg pristupanja Hrvatske Europskoj uniji bilo je riječi i prilikom posjeta članova vanjskopolitičkog odbora Sabora Ljubljani krajem siječnja. Tada je sa slovenske strane ponovno izražen strateški interes da Hrvatska što prije zaključi pregovore, te budu riješena i ostala otvorena pitanja, kako je to uspjelo s arbitražnim sporazumom o granici koji je omogućio da se slovenska suzdržanost u hrvatskom pristupnom procesu otkloni.
Slovenski premijer Borut Pahor često ističe da je upravo arbitražni sporazum njegovoj vladi omogućio da se u cijelosti posveti izlasku iz krize i da je uspon u odnosima s Hrvatskom najveći uspjeh njegove vlade na području vanjske politike. Među državama i dalje još nije riješeno pitanje hrvatskih štediša nekadašnje Ljubljanske banke.
Premijerka Jadranka Kosor i premijer Borut Pahor prošle su se godine u Bohinju dogovorili da se stvar rješava pred baselskom Bankom za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, ne dirajući pri tome u prava štediša. No, nije poznato koliko se od tada napredovalo, a Slovenija pitanje "stare devizne štednje" u filijalama Ljubljanske banke izvan Slovenije iz vremena bivše Jugoslavije i dalje smatra sukcesijskim pitanjem o kojemu bi se morale usuglasiti sve sljednice bivše zajedničke države.
Uz to, Ljubljana je u zadnjih nekoliko mjeseci spornim ocijenila i hrvatske dokumente, poput pravilnika o ribolovnim područjima, na kojima je granica na moru ucrtana crtom sredine u Piranskom zaljevu, odnosno Savudrijskoj vali, a s hrvatske je strane pojašnjavano da je riječ o privremenom rješenju do konačne odluke međunarodne arbitraže koja treba riješiti granični spor.
Pahorova koalicijska vlada nalazi se, međutim, zadnjih nekoliko mjeseci na kušnji zbog unutarnjih odnosa, najviše zbog mirovinske reforme zbog koje je vladu napustila stranka umirovljenika (DESUS). O reformi će se slovenski birači izjašnjavati na referendumu 5. lipnja. Ukoliko referendum dobije, makar tijesnom većinom, onako kako joj je lani uspjelo na referendumu o arbitražnom sporazumu s Hrvatskom, Pahorova vlada može računati na završetak svog mandata koji istječe krajem iduće godine.
U protivnome, domaći analitičari najavljuju produbljavanje krize, pa čak i mogućnost izvanrednih izbora. Pahor je i prošloga tjedna, mobilizirajući članove svoje stranke i birače da se na referendum odazovu i podrže vladin program strukturnih reformi, naveo da je upravo uspjeh lanjskog referenduma o arbitraži s Hrvatskom omogućio njegovoj vladi da se u potpunosti posveti gospodarskim i unutarnjim pitanjima, a istodobno onemogućio da prijepor eskalira u ozbiljnije regionalno sigurnosno pitanje.
Radi bržeg ekonomskog oporavka Pahorova vlada najavila je nedavno novu politiku prema stranim investitorima, kako bi se privukao svježi kapital u poduzeća sa znatnijim vlasništvom države koja nemaju "nacionalni strateški značaj".
Nakon novog neuspjeha Agrora da realizira svoju ponudu za kupnju četvrtine dionica Mercatora Pahor je novinarima rekao da se u to on i njegovi ministri nisu miješali jer za to nisu pozvani, niječući tako mišljenja da je državni regulator Agrokorovu ponudu ocijenio "neprijateljskom" zbog opasnosti koju bi otvaranje Mercatorovih polica za Agrokorove artikle moglo imati za slovenske proizvođače i poljoprivredu.
