Ustvrdio je i kako će Hrvatska biti jedina zemlja u EU u kojoj se na kraju postupka javlja Ustavni sud sa svojim pravorjekom o tome postoje li uopće pretpostavke za raspisivanje referenduma.
Na isto upozoravaju i u HDSSB-u, a Boro Grubišić predlaže da Ustavni sud već prije prikupljanja potpisa za referendum odlučuje o tome je li referendumsko pitanje u skladu sa Ustavom te jesu li ostvarene pretpostavke za raspisivanje referenduma.
Njegov stranački kolega Zoran Vinković protivi se predloženom rješenju da na referendumu, pa i onom za pristupanje Hrvatske u EU, odlučuje većina izašlih, a ne većina upisanih u popis birača.
To, po njegovu mišljenju, odudara od europskih standarda i pokazuje strah državne i lokalne vlasti od građana. Daniel Srb poručio je da HSP neće podržati predloženi zakon, također ocjenjujući da se njime pokazuje "patološki strah u Hrvatskoj od prosvjeda i neposredne demokracije, koji vuče korjene još iz bivšeg sustava".
Zastupnici iz dvije najjače stranke, HDZ-a i SDP-a, podupiru predloženi zakon, iako pozivaju na doradu nekih zakonskih rješenja do izrade konačnog prijedloga zakona.
Emil Tomljanović (HDZ) tako predlaže da se jasno precizira da se lokalni referendum može raspisati samo o pitanjima iz nadležnosti lokalnih jedinica, odnosno njihovih predstavničkih tijela.
Njegova stranačka kolegica Ana Lovrin smatra kako bi trebalo propisati obvezu Sabora da zatraži provjeru broja prikupljenih potpisa, a ne da se ostavi parlamentu da odlučuje hoće li ili neće tražiti tu provjeru.
Trebalo bi, smatra, još jednom propitati rješenja o rokovima, budući da bi po predloženom, upozorava, od prikupljanja potpisa do održavanja referenduma moglo proći i do devet mjeseci.
Zvonimir Mršić (SDP) nužnim smatra odrediti koja su to važna pitanja o kojima se može raspisati referendum.
Svima bi, naglasio je, trebalo biti u interesu da u Hrvatskoj referendum bude raspisan na inicijativu građana, kojima treba poručiti da njihov glas vrijedi i u razdoblju između izbora.
