Krajem prošle godine devet saborskih zastupnika predložilo je da se u postojećem Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine unesu tri nova članka koja bi omogućila da se i zemljišnim zajednicama, tamo gdje ih je moguće rekonstruirati, ponovo uspostaviti i dokazati pravni slijed, ta imovina vrati, no, Vlada je početkom ove godine preporučila Hrvatskom saboru da odbije prijedlog tih zakonskih izmjena.
Goran Beus Richembergh (HNS) naglasio je na sjednici da se radi o obliku privatnog vlasništva koje do danas nije vraćeno, a dosadašnjim zakonskim propisima nije omogućen povrat te upozorio na potrebu "što hitnijeg ispravljanja te povijesne nepravde". Po Beusovim riječima, procjenjuje se da bi pravo na nasljeđivanje moglo imati čak i do 400 tisuća ljudi.
Sustav zemljišnih zajednica bio je vrlo stabilan, a postojao je u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj, te dijelu Primorja i Istre, rekao je Beus Richembergh. Pojasnio je kako je on kao takav u nekim dijelovima Hrvatske funkcionirao punih osam stoljeća, a bio je definiran posebnim zakonom o zemljišnim zajednicama iz 1894. godine.
Radi se o uglavnom poljoprivrednom zemljištu, a nešto manjim dijelom o šumskim površinama, kazao je. Dosada su povratu zemljišta, po tvrdnjama Beusa Richembergha, pružani snažni otpori pojedinih lobija koji su danas prepoznati kao oni koji mešetare poljoprivrednim zemljištem ili eksploatiraju šumsko gospodarstvo.
Predsjednik Zajednice zemljišnih zajednica Hrvatske Zdravko Lučić upozorio je kako se radi o oko milijun jutara šuma i pola milijuna jutara različitih poljoprivrednih površina.Povratom zemljišta zemljišnim zajednicama, kako je rekao, ojačalo bi se selo koje siromašni, a ta priča, po njegovim riječima ima i demografski aspekt.
