Na konferenciji, koja je radnog karaktera i zatvorena za javnost, sudjeluju izaslanstva Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ureda tužiteljstva Haškog suda, Tužiteljstva za ratne zločine Republike Srbije, Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, Vrhovnog državnog tužiteljstva Crne Gore, Federalnog tužiteljstva Federacije Bosne i Hercegovine, Republičkog tužiteljstva Republike Srpske te Tužiteljstva Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Glavni cilj konferencije je razmotriti suradnju tužiteljskih ureda u regiji, suradnju ureda haaškog tužitelja i tužitelja iz regije i konkretne projekte suradnje čiji je cilj olakšati razmjenu informacija koje se odnose na slučajeve ratnih zločina, najavio je u Den Haagu Brammertzov posebni savjetnik Frederick Swinnen.
Brammertz je u Fažani rekao kako je primijećeno da još uvijek postoji problem komunikacije između pravnih institucija pojedinih zemalja u regiji. "Upravo zato za svaku je pohvalu inicijativa (glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske) Mladena Bajića da se sastanemo jednom godišnje i da iza zatvorenih vrata raspravljamo i o tim problemima", kazao je Brammertz.
Na pitanje novinara o čemu će se ove godine konkretno razgovarati glavni haški tužitelj istaknuo je kako će on objasniti stajalište i strategiju Haškog suda o slučajevima koji su u tijeku jer, kako je rekao "jednom kada Haški tribunal zatvori svoja vrata kroz nekoliko godina ostat će potreba za lokalnim tužiteljima koji će moći pristupiti podacima i dokumentaciji ovog suda".
Nažalost, dodao je Brammertz, postoji još tisuće neriješenih slučajeva, posebice u BiH. "Svi govore o pomirenju i napretku. Naravno da je važno gledati naprijed ali uvjeren sam da bez bavljenja zločinima iz prošlosti nije jednostavno govoriti o pomirbi i napretku", rekao je Serge Brammertz.
Dodao je kako će iz perspektive Haškog suda bez uhićenja glavnih bjegunaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića to biti vrlo teško. "Mi ćemo i dalje inzistirati na njihovom uhićenju premda ima još i drugih zločinaca na srednjoj i nižoj razini koji se još nalaze u regiji i moraju biti procesuirani", zaključio je Brammertz.
Brammertz će o suradnji sa zemljama regije usmeno izvijestiti Vijeće sigurnosti UN-a 6. lipnja a u pisanom izvješću Vijeću sigurnosti, u koji je Hina imala uvid u ponedjeljak, ocijenio je da Hrvatska ispunjava sve zahtjeve njegova ureda za pravnom pomoći, ali da nestanak topničkih dnevnika iz operacije Oluja 1995. i dalje ostaje nerazjašnjen.
Brammertz je 4. svibnja posjetio Hrvatsku, kojom prilikom su ga, po njegovim navodima u izvješću, hrvatske vlasti izvijestile da će međuresorska vladina radna skupina nastaviti svoju administrativnu istragu o nestalim dokumentima koje je prvotno zatražilo tužiteljstvo ICTY-ja, kao i o "drugim dokumentima traženim u nacionalnim postupcima".
Ocjena pune suradnje s Haaškim sudom jedno je od mjerila za zatvaranje poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava u pristupnim pregovorima Hrvatske s Europskom unijom.
