Iznoseći stavove AS-a, rekla je da je nakon priopćenja vlade s tog radnog sastanka očito da ni u samim redovima HDZ-a ne postoji nikakav konsenzus o sudbini triju prijedloga zakona.
AS upozorava na "kontinuitet nedemokratskog procesa koji je od početka svojstven izradi zakonskih prijedloga: skrivanje nacrta, skrivanje imena članova prvotnih radnih skupina za izradu zakona, diskrecijsko imenovanje članova tzv. prosudbenog povjerenstva" i dr.
Drže i da se sustavno stvara neprobojni medijski zid ispunjen obmanama o pravom karakteru zakona i montiranim difamacijama svih njegovih protivnika koje se karakterizira kao lijenčine.
"Neposredno nakon rasapa zdravstva, pokušava se legalizirati i devastacija visokog obrazovanja i znanosti, a sve kako bi se protuustavnim zakonima okončao i posljednji san o očuvanju dobara od nacionalnoga interesa", ističe Akademska solidarnosti i poručuje kako od tog sna neće odustati.
Saborski zastupnik i bivši ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego, koji je odbio sudjelovati na sastanku u vladi 2. lipnja, ustvrdio je kako je taj razgovor zakasnio godinu dana te da su prijedlozi zakona temeljeni na obmanama i da su nepopravljivi.
Govoreći o tim prijedlozima zakona, rekao je kako se njima ukidaju dobri akademski običaji te se povećava utjecaj politike na rad sveučilišta i znanstvenika.
Vlada određuje financije, strategiju razvoja znanosti i tehnologije, vlada imenuje nacionalno vijeće za znanost i tehnologiju te preko sveučilišnog vijeća bira rektore dok su fakulteti lišeni cijelog niza ingerencija, nabrojao je Flego.
"Dekana ne bira više fakultetsko vijeće, već ga predlaže rektor a izabire Senat", upozorava Flego napominjući da ne postoje nikakvi zakonski uvjeti za dekana pa rektor može poželjeti da dekan bude "portir" kao najpodobnija osoba, a da pri tome ne postoje nikakve zakonske prepreke da se to i provede.
Institut za etnologiju i folkloristiku također je zatražio odbacivanje svih triju prijedloga zakona, zaključivši kako će, ukoliko se prihvate, javni a posebice humanistički instituti, biti podvrgnuti daljnjoj marginalizaciji, ukidanju ili služenju političkim ciljevima te interesu kapitala.
Institut za povijest umjetnosti smatra, uz ostalo, da kriteriji znanstvenih prioriteta, onako kako su definirani u Nacrtu prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti, ne mogu zaživjeti u mnogim znanstvenim područjima a sudionike humanističkih područja stavlja u neravnopravan položaj.
