Registar je javna knjiga koja sadrži podatke i isprave o subjektima upisa za koje je upis u registar propisan zakonom. Vode ga trgovački sudovi i čuva se trajno.
Osnivanje, ustroj i vođenje sudskog registra te postupak u registarskim stvarima uređuje Zakon o sudskom registru čijim je posljednjim izmjenama određeno da se sudski registar vodi isključivo u elektroničkom obliku (članak 3.), umjesto do sada propisanog paralelnog vođenja i u papirnom obliku.
Po pravomoćnosti rješenja o upisu u registar podaci se, uz „Narodne novine“, objavljuju i na web-stranici na kojoj se nalazi sudski registar te se smatra da je upis objavljen istekom dana kada izađu Narodne novine u kojima je objavljen, odnosno dana objave na web-stranici na kojoj se nalazi sudski registar.
Članak 40.a stavak 1. dopunjen je te je sada osnivač trgovačkog društva prijavi za osnivanje novog subjekta upisa, uz isprave propisane zakonom i uz izjavu na kojoj je njegov potpis ovjerio javni bilježnik da ni on ni drugi subjekt upisa čiji je on član, a u kojem ima udjel u društvu koji predstavlja 5% ili više udjela u kapitalu ili glasačkim pravima, ili koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje društvom, nema nepodmirenih dugovanja na osnovi poreza te doprinosa za mirovinsko, odnosno zdravstveno osiguranje, dužan priložiti i izjavu da nema dugovanja za nepodmirene plaće radnicima.
Novim člancima 50.a, 50.b i 50.c u Zakon o sudskom registru uvedena je mogućnost rezervacije imena ili naziva, što se pokazalo potrebnim s obzirom na zahtjeve u praksi i s obzirom na vođenje sudskog registra (isključivo) u elektroničkom obliku. Prijavu za rezervaciju imena ili naziva subjekta upisa potpisuju i nadležnom registarskom sudu podnose osobe koje su po zakonu ovlaštene podnijeti prijavu za upis u sudski registar. Prijava za rezervaciju podnosi se na obrascu koji se ne mora javno ovjeriti.
Članak 70. izmijenjen je u cijelosti radi pojašnjenja koji subjekti upisa trebaju biti brisani te je dodana odredba po kojoj je subjekt upisa koji nema imovinu izjednačen sa subjektom koji ima imovinu neznatne vrijednosti. Imovinom neznatne vrijednosti smatra se imovina koja ne bi bila dostatna za plaćanje troškova likvidacije odnosno stečajnog postupka, kao i ona imovina za koju su troškovi unovčenja veći od njezine tržišne vrijednosti. Naime, ekonomski gledano, takvi postupci nemaju smisla, zbog čega subjekte bez imovine kao i one s neznatnom imovinom treba brisati iz registra.
Odredba članka 367. stavka 3. Zakona o trgovačkim društvima obvezuje registarski sud da nakanu brisanja priopći zastupnicima po zakonu društva koje je zahvaćeno brisanjem i da im odredi rok za isticanje prigovora. U tom slučaju registarski sud trebao bi postupiti po propisima o dostavi pismena. No, sud nakanu brisanja i davanje roka za isticanje prigovora može objaviti onako kako se objavljuju upisi u sudski registar, dakle i na web stranicama na kojima se objavljuju podaci iz sudskog registra. Na isti način mogu se pozivati svi zainteresirani za isticanje eventualnih okolnosti od utjecaja na predmetni postupak.
Ministar pravosuđa nadležan je donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona novi Pravilnik iz članka 3. stavka 8., do kada je na snazi Pravilnik o načinu upisa u sudski registar (NN 114/10).
Pripremila: Ljiljana Drakulić, dipl. iur.