Dioba suvlasničke zajednice isplatom

Pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice i načini toga razvrgnuća regulirani su odredbama 47. – 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Što se tiče načina razvrgnuća, člankom 46. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća, u granicama mogućeg i dopuštenog. Kad zakonska odredba zabranjuje diobu neke suvlasničke stvari, ta se zabrana ne odnosi na razvrgnuće isplatom niti na civilno razvrgnuće, osim ako je izričito i na njih protegnuta.

Nadalje, suvlasnici mogu sporazumno odabrati osobu koja će umjesto njih odlučiti o načinu razvrgnuća, a ako se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća, svaki može zahtijevati da o tome odluči sud.

Ako suvlasničku zajednicu razvrgava sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Ako dioba na opisani nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

Međutim, suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima. U tom slučaju ostali suvlasnici do isplate imaju založno pravo na stvari koja je pripala tražitelju razvrgnuća.

Ne isplati li ih u roku, oni mogu zahtijevati ispunjenje ili naplatu iz vrijednosti zaloga, a mogu tražiti i da se poništi odluka o razvrgnuću isplatom. Treba napomenuti da suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem devet desetina, ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće isplatom.

Vezano uz definiciju ozbiljnog razloga za razvrgnuće isplatom u praksi nema previše odluka (navodimo tek onu Županijskog suda u Virovitici, Gž-190/2005-2 od 27. svibnja 2005., prema kojoj vezanost jednog od suvlasnika za kuću s okućnicom koja je predmet razvrgnuća suvlasničke zajednice, budući da je, za razliku od ostalih suvlasnika, duže vrijeme živio u njoj kao svojoj obiteljskoj kući, nije ozbiljan razlog za razvrgnuće isplatom u smislu članka 51. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima).

Stoga je vrijedno ukazati na jednu novu odluku Županijskog suda u Dubrovniku u vezi s navedenim pitanjem. Radi se o odluci Županijskog suda u Dubrovniku, Gž-341/08, od 17. ožujka 2011., u kojoj je o tom pitanju navedeno:

"Protivno žalbenim navodima stranaka pravilno je sud zaključio da geometrijska dioba nije moguća. Prvostupanjski je sud, međutim, propustio navesti razloge zbog kojih je makar i prešutno odbio prigovor predloženice da je razvrgnuće zatraženo u nevrijeme, a posebice su izostali razlozi zbog kojih je prvostupanjski sud odlučio da nisu ispunjeni uvjeti za razvrgnuće isplatom, pa se pobijano rješenje ne može ispitati.

Prema shvaćanju ovog Suda okolnost da je predlagateljica suvlasnica nekretnine za 1/2, a ovlaštenica prava plodouživanja na nekretnini koja je predmet diobe, predstavljala bi opravdan razlog za razvrgnuće isplatom ako predloženica takav način razvrgnuća zahtijeva. Naime, odredbom čl. 51. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV) suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima.

Okolnost da je predloženica ujedno i ovlaštenica osobne služnosti na nekretnini koja je predmet ovoga postupka predstavlja osobito ozbiljan razlog za ovaj način razvrgnuća, ukoliko to predloženica zahtijeva.