U Saboru je po hitnom postupku 30. rujna 2011. izglasan Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini. Razlozi donošenja zakona po hitnom postupku navode se u potrebi što hitnijeg uređenja djelatnosti trgovine vezane uz sankcioniranje osoba koje tu djelatnost ne obavljaju na legalan način kao i uređenja problematike sive ekonomije i nelojalne konkurencije.
Trgovina je jedna od značajnijih gospodarskih djelatnosti koja ima važnu ulogu u gospodarstvu svake države. Njezin razvoj ovisi o prilagodbi novonastalim uvjetima na tržištu kao što su uvođenje novih tehnologija, povećana konkurencija te nužnost pružanja novih oblika usluga. Shodno tome, dograđuje se zakonska regulativa koja bi trebala osigurati njezin nesmetan rast i razvoj te omogućiti svima, pod istim uvjetima, poštenu konkurenciju.
Vodeći se načelom da svi poslovni subjekti u državi imaju pravo poslovati pod jednakim uvjetima, donesena je odredba kojom se ukida ograničeno radno vrijeme trgovina čime se Zakon uskladio s Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-642/2009 i dr., od 19. lipnja 2009. Naime, poslodavci će samostalno moći određivati radno vrijeme trgovina, što znači da će, ako to požele, moći raditi od 0 do 24 sata, uključujući i nedjelje.
Jedna od posebnosti ovog zakona je i institut nastavka obavljanja djelatnosti trgovine koji uvodi iznimku od obveze izdavanja novog rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine od strane nadležnog tijela (članak 13. stavak 9.). Dakle, bez novog rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine, iznimno se djelatnost trgovine može obavljati u prodajnim objektima ukoliko je za isti prodajni objekt već izdano rješenje nadležnog tijela o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine te ako se radi o nastavku obavljanja djelatnosti trgovine, a u međuvremenu nije došlo do bitnih promjena vezanih uz prostor, opremu i sredstva kojima se obavlja ta djelatnost.
Na ovaj je način značajno skraćena birokratska stavka, odnosno proces izdavanja rješenja te je trgovcima omogućeno jednostavnije i ekonomičnije obavljanje djelatnosti.
Proširuje se i krug osoba koje mogu obavljati djelatnost trgovine pa se tako tom djelatnošću mogu baviti i neprofitne pravne osobe kao što su zadruge, udruge i ustanove (muzeji, škole i sl.). Njima je omogućeno da bez ishođenja minimalno tehničkih uvjeta, sukladno posebnim propisima radi ostvarivanja svojih ciljeva, a u smislu odredbi statuta ili drugih općih akata, mogu prodavati svoje proizvode na malo izvan prodavaonica na način propisan odgovarajućim odredbama Zakona o trgovini (članak 5. stavak 1. podstavak 7.). Ovo ne znači da su neprofitne pravne osobe izjednačene s trgovačkim društvima u obavljanju djelatnosti trgovine, jer neprofitne pravne osobe ne mogu prodavati bilo koju robu već samo onu koja je u izravnoj vezi sa svrhom ostvarivanja njihovih ciljeva.
U svrhu izjednačavanja svih subjekata na tržištu koji se smatraju trgovcem, a zaposleni su u trgovačkom društvu ili obrtu registriranom za obavljanje djelatnosti trgovine na radnim mjestima prodavača ili trgovačkog poslovođe, određuje se najmanji stupanj stručne spreme i to završeno srednje obrazovanje u trogodišnjem trajanju. Razlozi donošenja odredbi o određenoj stručnoj spremi proizašli su iz potrebe izjednačavanja potrebne stručne spreme u slučaju kada se radi o osobama zaposlenim na radnim mjestima prodavača i trgovačkog poslovođe u pravnoj osobi koja obavlja gospodarsku djelatnost (trgovačko društvo), s osobama zaposlenima na tim radnim mjestima kod fizičke osobe obrtnika.
Radi lakšeg razumijevanja pojmova uvode se novi izrazi sa sljedećim značenjima:
- prodavač je osoba koja neposredno prodaje ili slaže robu u trgovini te savjetuje kupca o svojstvima i namjeni robe,
- trgovački poslovođa je osoba koja rukovodi materijalno-financijskim poslovanjem trgovine,
- fizička osoba - građanin je svaka osoba koja nije registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini.
U cilju sprječavanja svakog oblika nelojalne konkurencije te suzbijanja nezakonitog obavljanja djelatnosti trgovine, uvedena je i kaznena odgovornost za fizičku osobu - građanina koji obavlja prodaju robe izvan prodavaonica suprotno zakonskim odredbama ili prodaje proizvode koji se prema posebnim propisima ne mogu prodavati na otvorenim prostorima.
Dodana je i odredba kojom se propisuje jednaka obveza vezana uz stavljanje robe na tržište za robu proizvedenu u Hrvatskoj kao i za uvozne proizvode.
U cilju suzbijana sive ekonomije i nezakonitog poslovanja, odnosno nelojalne konkurencije, dodana je odredba koja propisuje što se ne smatra nepoštenim trgovanjem. U skladu s time, nepoštenim trgovanjem ne podrazumijeva se prodaja robe ispod njezine nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost kada se radi o skorom isteku roka valjanosti, povlačenju robe iz asortimana, potpunoj rasprodaji zbog zatvaranja objekta te stečaja i likvidacije trgovačkog društva, odnosno zatvaranja obrta ili drugim razlozima kojima trgovac ne čini radnje kojima se sprječava, ograničava ili narušava tržišno natjecanje.
Radi zaštite prava i interesa djece, zabranjuje se oglašavanje i izlaganje te prodaja robe pornografskog sadržaja (osim tiskovina) osobama mlađim od 18 godina.
Uveden je nadzor nad uvozom i izvozom oružja koje uvoze i izvoze fizičke osobe za svoje potrebe, sukladno propisima o nadzoru robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava.
Uvodi se novi oblik trgovine na malo izvan prodavaonica. Prodaja roba i usluga dopuštena je i u prostorima kulturnih, sakralnih, obrazovno – pedagoških, znanstvenih i drugih javnih ustanova te prostorima koji se smatraju zaštićenim područjem prirode.
Isto tako, daje se ovlast predstavničkom tijelu grada ili općine da svojom odlukom propiše uvjete za obavljanje pokretne prodaje. To znači da jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave mogu sukladno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu donijeti Odluku o komunalnom redu u kojoj mogu propisati mjere vezane uz pokretnu prodaju na javnim površinama poput oštećenja javne površine, zaustavljanja u dužem vremenskom periodu od dopuštenog i sl. Pokretna prodaja obavlja se pretežno sa ciljem opskrbe stanovništva na specifičnim i udaljenim područjima nedovoljno opskrbljenim maloprodajnim uslugama.
Ove izmjene Zakona o trgovini donesene su sa ciljem poboljšanja djelatnosti trgovine, njezinog nesmetanog rasta i razvoja kao i uređenja problematike vezane uz sivu ekonomiju i nelojalnu tržišnu konkurenciju.
Isplativost noćnog rada, odnosno rada od 0-24, trenutno nije izgledna zbog loše kupovne moći građana, a i zbog potrebe za dodatnim zapošljavanjem, plaćanjem povećanih troškova režija kao i plaćanjem noćnog rada. Napominje se kako bi se, u slučaju odluke da se radi 24 sata, trebalo zaposliti dodatnih 30.000 radnika što, uz mali utržak koji bi trgovci zaradili radeći noću, ne bi bilo dovoljno da pokrije sve troškove.
Marina Turković