Kao rezultat reforme ovršnog sustava u Republici Hrvatskoj prošle godine donesen je novi Ovršni zakon, a Zakonom o javnim ovršiteljima u sustav ovrhe, kao potpuno novi institut, uvedena je javnoovršiteljska služba. Uz ova dva zakona, u cilju djelotvornije ovrhe donesen je i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (na snazi od 1. siječnja 2011.) kojim je provedba ovrhe na novčanoj tražbini ovršenika uređena drukčije, odnosno najveća novost je uvođenje Financijske agencije kao bitnog tijela u provedbi ovrhe.
Ovršni zakon i Zakon o javnim ovršiteljima stupili su na snagu 18. prosinca 2010., s time da je odgođena primjena većine njihovih odredaba koje stupaju na snagu 1. siječnja 2012. (odnosno na dan prijama RH u Europsku uniju). S danom 1. siječnjem 2011., stupile su na snagu odredbe članka 91. i 92., članka 122. stavaka 1., 2., 3. i 4. i članaka 124., 125. i 126. Ovršnog zakona. Budući da su neke od ovih odredbi usklađene sa Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, uočene su određene dvojbe koje se ovim izmjenama i dopunama nastoje riješiti.
Tako su u članku 91. Ovršnog zakona, koji uređuje primanja izuzeta od ovrhe, dodane točke 9. i 10. prema kojima su od ovrhe izuzete rodiljne i roditeljske novčane potpore (sukladno odredbama članka 2. stavka 2. i članka 4. stavka 1. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama) te ostala primanja izuzeta po posebnim propisima.
Izmijenjena su i dva stavka u članku 122. koji sadrži posebne odredbe o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koja su izuzeta od ovrhe. Radi primjene načela ekonomičnosti izmijenjen je stavak 2. na način da je propisana dužnost Agencije da po primitku obavijesti iz stavka 1. članka 122. bez odgode uplatiteljima zaštićenih primanja koji su navedeni u obavijesti dostavi podatke iz te obavijesti kao i podatke o vrsti tražbine za koju je ovrha određena. Ovom izmjenom trebao bi se olakšati postupak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima na računu koji provodi Financijska agencija budući da je dosadašnje uređenje zahtijevalo dostavu preslike osnove za plaćanje (rješenja o ovrsi, ovršnog naloga, i dr.) uplatiteljima zaštićenih primanja što je značilo i dodatne troškove dok se sada uplatiteljima zaštićenih primanja dostavljaju svi relevantni podaci (podaci iz obavijesti koju popunjava ovršenik, kao i podaci o vrsti tražbine). To stoga što uplatitelji ne postupaju po osnovama za plaćanje već im navedene isprave predstavljaju tek podatak kako se nad njihovim korisnikom naknade ili zaposlenikom, kada je riječ o uplatitelju plaće, provodi ovrha.
Nadalje, intervencijom u stavak 3. članka 122. izričito je propisana dužnost uplatitelja zaštićenih primanja da izvrše uplatu na poseban, zaštićeni račun. Novost su prekršajne kazne za postupanje protivno toj odredbi, odnosno fizička ili pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna, dok će se odgovorna osoba u pravnoj osobi kazniti kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna.
Kako bi se pojačala zaštita stranaka u ovršnom postupku, odredbe stavaka 2., 3., i 4. članka 148. Ovršnog zakona, koji propisuje prodajnu cijenu nekretnine koja je predmet ovrhe, izmijenjene su na način da je uvedena mogućnost održavanja trećeg ročišta za dražbu, a nekretnina se na drugom i trećem ročištu za dražbu ne može prodati ispod jedne polovine njezine utvrđene vrijednosti. Između pojedinih ročišta za dražbu mora proći najmanje trideset dana. Ove odredbe stupaju na snagu 1. siječnja 2012.
Kao što je već navedeno, početkom sljedeće godine u sustav ovrhe uvodi se javnoovršiteljska služba koju će obavljati javni ovršitelji kao njezini samostalni i neovisni nositelji. Ovlasti i način rada javnih ovršitelja, za koje se upravo provode ispiti pri Ministarstvu pravosuđa, uređuje Zakon o javnim ovršiteljima na temelju kojeg je već doneseno nekoliko pravilnika; Pravilnik o javnoovršiteljskim uredima i radnom vremenu, Pravilnik o službenim sjedištima javnih ovršitelja, Pravilnik o polaganju javnoovršiteljskog ispita, Pravilnik o službenoj iskaznici javnog ovršitelja, javnoovršiteljskog zamjenika, javnoovršiteljskog pomoćnika, javnoovršiteljskog službenika i javnoovršiteljskog vježbenika te Javnoovršiteljski poslovnik.
Posljednji u nizu donesenih propisa kojim bi se ovoj službi uskoro trebalo omogućiti da započne s radom jest Zakon o javnoovršiteljskim pristojbama kojim se uređuje: obveza plaćanja javnoovršiteljske pristojbe u postupku pred javnim ovršiteljima, pristojbeni obveznici, vrijeme nastanka pristojbene obveze, način obračuna pristojbene osnovice, institut oslobođenja od plaćanja pristojbi, postupak utvrđivanja vrijednosti radi naplate pristojbe, postupak radi naplate neplaćenih pristojbi i zastara prava na naplatu pristojbe, nadzor nad naplatom pristojbe te kaznene odredbe. Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2012., a njegov sastavni dio je i Tarifa javnoovršiteljskih pristojbi.
Ljiljana Drakulić, dipl. iur.