Od početka primjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 90/11), popularno zvanog Zakon o legalizaciji, uočeni su njegovi brojni nedostaci i nedorečenosti. Stoga je, radi omogućavanja što djelotvornije provedbe legalizacije nezakonito izgrađenih zgrada, donesen posve novi Zakon. Od brojnih novosti koje on donosi, jedna od njih odnosi se na novo uređenje pravnih posljedica legalizacije i propuštanja legaliziranja zgrade.
Za početak, člankom 32. Zakona propisano je, kao i važećim Zakonom, da rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena.
Međutim, člancima 33. i 34. Zakona propisuju se različite pravne posljedice za završenu zgradu, odnosno završeni dio zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju i za nezavršenu zgradu, odnosno nezavršeni dio zgrade za koju je doneseno to rješenje.
Tako se završena zgrada, odnosno završeni dio zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju smatra u smislu posebnog zakona postojećom građevinom i može se, sukladno posebnim propisima rabiti, rekonstruirati, priključiti na komunalne vodne građevine, elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu, za obavljanje djelatnosti u istoj može se izdati rješenje prema posebnom zakonu, te se prema posebnom zakonu može izdati potvrda da njezin posebni dio predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu.
Nezavršena zgrada, odnosno nezavršeni dio zgrade može se priključiti na komunalne vodne građevine, na elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu sukladno posebnim zakonima. Također, nezavršena zgrada, odnosno nezavršeni dio zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju, može se bez lokacijske dozvole odnosno rješenja o uvjetima građenja završiti u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida.
Za završetak zgrade, odnosno dijela zgrade druge namjene, potrebno je u skladu s posebnim zakonom ishoditi rješenje o uvjetima građenja, odnosno lokacijsku dozvolu. Izvođenju takvih radova na završavanju zgrade može se pristupiti nakon što se u skladu s posebnim zakonom izradi glavni projekt, odnosno ishodi potvrda glavnog projekta.
Također, propisuje se mogućnost evidentiranja zgrade ili njezinog rekonstruiranog dijela u katastarskom operatu za završenu zgradu, odnosno završeni dio zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju, umjesto za svaku zgradu, dakle i za nezavršenu, za koju je doneseno to rješenje kako je to propisano važećim Zakonom, te da se nezavršena zgrada, odnosno njezin nezavršeni dio evidentira u katastarskom operatu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje katastar i posebnom propisu kojim se uređuje građenje, nakon što se završi.
Ozakonjena zgrada može se evidentirati po dijelovima na više katastarskih čestica, a što je nužno jer se građevna čestica ozakonjenje zgrade utvrđuje sukladno posebnom Zakonu tek po pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju. Osim toga, propisuje se obveza katastarskog ureda da, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis zgrade u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu rješenje o izvedenom stanju.
Isto tako, predviđena je obveza nadležnog suda da prilikom upisa zgrade ili njezinog rekonstruiranog dijela u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je priloženo rješenje o izvedenom stanju uz navođenje naziva i oznake tog akta.
Na kraju je bitno napomenuti da članak 45. novog Zakona predviđa konvalidaciju pravnih poslova. Naime, što se tiče konvalidacije sklopljenih pravnih poslova o prometu nekretnina, člankom 45. novog Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama predlaže se da se danom stupanja na snagu toga Zakona priznaju pravni poslovi i akti sklopljeni, odnosno doneseni do stupanja na snagu toga Zakona protivno odredbama članka 22. važećeg Zakona, ako nisu pobojni ili ništavi iz drugog razloga, te proizvode pravne učinke od dana njihova sklapanja.