S obzirom na izričaj dijela navedene odredbe „s naslova dobrovoljnog darivanja krvi“, postavlja se pitanje ima li radnik pravo na jedan slobodan dan za svako darivanje krvi ili za sva darivanja ukupno u tijeku kalendarske godine, što je posebno značajno s obzirom na činjenicu da se krv u tijeku godine može darivati više puta.
U odgovoru na to pitanje treba poći od sljedećeg: u Hrvatskoj, muškarci, darivatelji pune krvi smiju dati krv do 4 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 3 mjeseca. Žene, darivateljice pune krvi, smiju dati krv do 3 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 4 mjeseca.
Uzevši u obzir odredbu članka 65. stavka 6. Zakona o radu kao i navedena pravila o broju davanja krvi, moglo bi se zaključiti da je namjera zakonodavca bila ta da se omogući radniku – davatelju krvi jedan slobodan dan za svako darivanje krvi, budući da maksimum broja davanja krvi sprječava eventualnu zlouporabu tog prava od strane radnika i, istovremeno, ne predstavlja krajnje nepovoljno rješenje za poslodavca.
Tako bi, naime, proizlazilo da u tijeku kalendarske godine radnik ima pravo na najviše 4 (muškarac) odnosno 3 (žena) slobodna dana na ime darivanja krvi, što se čini prihvatljivim i razumnim.
Napominjemo da je takav stav izražen i u mišljenju Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva od 5. veljače 2010.:
„Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09) u odredbi članka 65. stavka 6. propisuje da radnici - dobrovoljni darivatelji krvi ostvaruju pravo na jedan slobodan s naslova dobrovoljnog darivanja krvi, a ostvaruju ga u tijeku kalendarske godine sukladno radnim obvezama. Međutim, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu moguće je odrediti da radnici - dobrovoljni darivatelji krvi ostvare više od jednog slobodnog dana s tog naslova. Prema tome, ako kolektivnim ugovor ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, radnik ima pravo na jedan slobodan dan za svako darivanje krvi.
Obzirom da u Zakonu izričito piše kako se slobodan dan s naslova dobrovoljnog darivanja krvi koristi tijekom kalendarske godine, mišljenja smo nema mogućnosti za prenošenjem slobodnog dana u sljedeću kalendarsku godinu“.
Što se korištenja slobodnog dana zbog darivanja krvi tiče, valja se ponovo vratiti na članak 65. stavak 6. Zakona o radu, kojim je propisano da radnici – dobrovoljni darivatelji krvi ostvaruju pravo na jedan slobodan dan s naslova dobrovoljnog darivanja krvi, a ostvaruju ga u tijeku kalendarske godine sukladno radnim obvezama. To bi značilo da je poslodavac ovlašten odrediti kad je, što se posla tiče, najpogodnije koristiti taj slobodan dan. U pravilu je to onaj dan kada radnik daruje krv, ali moguće je da bude i drukčije, pogotovo s obzirom na činjenicu da neki kolektivni ugovori predviđaju dva slobodna dana za darivanje krvi.