c S
U središtu

Naknada za zakašnjenje plaćanja novčane obveze

13.12.2012 Zadnjih tjedana putem e-maila mogli ste dobiti tekst u kojem se tvrdi da je od 1. listopada 2012., stupanjem na snagu Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, prema članku 13., dužnik koji zakasni s plaćanjem dužan vjerovniku platiti posebnu naknadu od 300 kuna.

U tekstu se, uz navedeno, navodi i da to pravo vjerovnika na posebnu naknadu utvrđenu u fiksnoj, paušalnoj svoti pritom ni na koji način ne umanjuje, ograničava niti isključuje pravo vjerovnika na naknadu štete zbog dužnikova zakašnjenja. U tekstu dalje stoji:

„Račun koji je ispostavljen nakon 1. listopada 2012., s određenom valutom, na koji vam nitko nije izjavio prigovor, je ugovor koji je do određenog datuma trebao biti plaćen. Ako nije, prvih 300,00 kuna kojih vam bude plaćeno nakon tog datuma, imate pravo smatrati plaćanjem posebne naknade! To ne umanjuje vaše pravo da na taj račun dodatno još obračunate i zateznu kamatu od 15%.

Očekuju se ogromne naplate tih posebnih naknada od strane HEP-a, T-com, VIP-a, plinare, komunalnih naknada, HRT-a i sl. Obratite pažnju i na plaćanje svojih obveza jer će ovo navodno biti odmah obračunato na računu (na što imaju i zakonsko pravo).

Ako ste 10 kućnih računa (T-com, komunalne usluge, plinara, HTV pretplata, HEP i sl. platili i s jednim danom zakašnjenja (ili ih niste platili) vaš kućni budžet biti će opterećen s novih NEPOSTOJEĆIH I OGROMNIH 3.000 kn!“

Dakle, navedeni tekst vrvi netočnostima i pogrešnim pravnim zaključcima, koji su rezultat svojevoljne interpretacije jednog stavka jednog članka navedenog Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, kojeg autor teksta kod tumačenja nije stavio (a morao je) u korelaciju s drugim odredbama toga Zakona. Radi se o članku 13. stavku 1. Zakona koji glasi:

„U ugovorima iz članka 11. stavka 1. i članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze dužan je, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, vjerovniku platiti posebnu naknadu u paušalnom iznosu od 300,00 kuna.“

Prema članku 11. stavku 1. i članku 12. stavku 1. Zakona, paušalna kazna u iznosu od 300 kuna odnosi se na ugovorne odnose između poduzetnika, odnosno između poduzetnika i osoba javnog prava. Dakle, nema govora o tome da bi se paušalna kazna odnosila na građane!

Stoga građani u vezi podmirivanja režija mogu biti mirni, barem što se ovog opterećenja u iznosu od 300 kuna tiče, jer ćemo ionako uskoro osjetiti manjak u novčaniku zbog poskupljenja režija.