Novine koje je donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN br. 140/12, u nastavku: Zakon o braniteljima), općenito govoreći idu u nekoliko smjerova:
- dalje jačanje ove obveze za poslodavce (proširenje kruga obveznika postupanja prema članku 35. Zakona o braniteljima) i proširenje prekršajnih sankcija u slučaju nepoštivanja prednosti pri zapošljavanju,
- propisivanje vrsta poslova za koje nije obvezno postupiti prema članku 35. Zakona o braniteljima (koji regulira pravo na prednost pri zapošljavanju),
- preciznije definiranje prestanka radnog odnosa kod bivšeg poslodavca krivnjom radnika, odnosno službenika, kao zapreke za ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju,
- propisivanje obveze poslodavca da neizabranog kandidata obavijesti o izboru, itd.
Naime, odredba o pravu na prednost pri zapošljavanju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji nije novina, ona postoji već dulji niz godina, međutim, u praksi postoji dosta slučajeva kada poslodavci nisu provodili članak 35. Zakona o braniteljima. Upravo je zbog toga predmetni članak izmijenjen u cilju daljnjeg jačanja i zaštite prava na prednost prilikom zapošljavanja navedenog kruga osoba.
Od novina prvenstveno treba istaknuti kako je broj poslodavaca koji od sada moraju postupati prema članku 35. Zakona o braniteljima proširen. Naime, ubuduće su javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima (u nastavku: pravne osobe), koje su prilikom zapošljavanja obvezne raspisati javni natječaj ili oglas temeljem zakona, drugog propisa ili kolektivnog ugovora, obvezne prilikom tog zapošljavanja dati prednost osobi, prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 1. članka 35. Zakona o braniteljima, ako ispunjava uvjete propisane tim člankom Zakona, te uvjete iz javnog natječaja odnosno oglasa.
Također je predviđeno da se prednost u zapošljavanju navedenih osoba ne odnosi na rukovodeće poslove i zadatke, što je do sada bila i praksa Visokog upravnog suda Republike Hrvatske. To se, dakle, ne odnosi na slučajeve zapošljavanja na poslovima radnih mjesta koja su zakonom ili drugim pravnim propisom utvrđena kao rukovodeća radna mjesta, odnosno rukovodeća radna mjesta u tijelima javne uprave.
Novost je i obveza poslodavaca da kandidate (hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji iz stavka 1. članka 35. Zakona o braniteljima) s kojima nisu sklopili ugovor o radu obavijeste o sklopljenom ugovoru o radu, kako bi one mogle podnijeti prijedlog za inspekcijski nadzor u roku od 15 dana od dana prijema te pisane obavijesti.
Na ponešto drugačiji način propisani su dokazi koji se moraju priložiti u prijavi odnosno natječajnoj zamolbi. Dakle, da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba koja ispunjava uvjete za ostvarivanje toga prava, dužna je uz prijavu, odnosno ponudu na javni natječaj ili oglas, priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i potvrdu o priznatom statusu, odnosno potvrdu o priznatom statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili dragovoljca iz Domovinskog rata, dokaz da je nezaposlena odnosno dokaz o oduzetoj roditeljskoj skrbi kada se na javni natječaj, odnosno oglas prijavljuje dijete smrtno stradaloga, zatočenoga i nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi.
Posebnu novost predstavljaju slučajevi kada se smatra da je osobi kod ranijeg poslodavca radni odnos prestao njihovom krivicom, uz napomenu da se krivicom smatra i prekid radnog odnosa temeljem sporazuma, s obzirom na to da je Visoki upravni sud Republike Hrvatske u više presuda zauzeo stajalište da se sporazumni prekid radnog odnosa smatra kao prestanak rada izazvan krivicom radnika.
Dakle, sada prednost pri zapošljavanju ne mogu ostvariti osobe kojima je radni odnos kod posljednjeg poslodavca prestao krivnjom radnika ili im je služba neposredno prije prijave na javni natječaj ili oglas prestala temeljem izvršnog rješenja o: izrečenoj kazni prestanka službe, otkazu službe ako nisu zadovoljili na probnom radu, pisanom otkazu kojega podnese službenik, sporazumu o prestanku službe i izvanrednom otkazu službe.
Pod pojmom prestanka radnog odnosa kod posljednjeg poslodavca krivnjom radnika smatra se otkaz ugovora o radu temeljem pravomoćnog rješenja ili odluke o skrivljenom ponašanju radnika i sporazumni raskid ugovora o radu.
Od ostalih novosti treba istaknuti promjene u vezi izvršenja inspekcijskog rješenja. Naime, izvršenju rješenja inspekcije u slučajevima kada je utvrđena nepravilnost u zapošljavanju osoba s prednošću zapošljavanja pristupit će se odmah po izvršnosti rješenja, tako da više neće biti potrebno čekati okončanje upravnog spora na upravnim sudovima koji su trajali i po nekoliko godina.
I konačno treba istaknuti proširenje prekršajnih sankcija u slučaju nepoštivanja prednosti pri zapošljavanju, propisanih noveliranim člankom 145. Zakona o braniteljima.