Člankom 65. stavkom 6. Zakona o radu propisano je da radnici – dobrovoljni darivatelji krvi ostvaruju pravo na jedan slobodan dan s naslova dobrovoljnog darivanja krvi, a ostvaruju ga u tijeku kalendarske godine sukladno radnim obvezama. Pritom treba naglasiti da ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, radnik ima pravo na jedan slobodan dan za svako darivanje krvi.
Što se korištenja slobodnog dana zbog darivanja krvi tiče, valja se ponovo vratiti na članak 65. stavak 6. ZR-a, prema kojem radnici – dobrovoljni darivatelji krvi ostvaruju pravo na jedan slobodan dan koji ostvaruju tijekom kalendarske godine sukladno radnim obvezama. To bi značilo da je poslodavac ovlašten odrediti kad je, što se posla tiče, najpogodnije koristiti taj slobodan dan. U pravilu je to onaj dan kada radnik daruje krv, ali moguće je da bude i drugačije, pogotovo s obzirom na činjenicu da neki kolektivni ugovori predviđaju dva slobodna dana za darivanje krvi.
Pitanje ima li radnik pravo na jedan dan plaćenog dopusta i za darivanje plazme, budući da je plazma krvni sastojak, već je dugo problem poslodavcima.
Naime, dok je krv moguće darivati 4 (muškarci) odnosno 3 (žene) puta godišnje, prema Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu, davanje trombocita putem staničnog separatora moguće je do 12 puta godišnje, dok je darivanje krvne plazme putem staničnog separatora moguće do čak 25 puta godišnje.
Budući da Zakon o radu ne navodi definiciju darivanja krvi niti određuje maksimalan broj dana plaćenog dopusta za darovatelja, moglo bi se zaključiti kako bi darovatelj mogao koristiti do 25 dana plaćenog dopusta s osnova darovanja plazme prema zakonu, pa čak i više ako je tako određeno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
No, o tom se pitanju očitovalo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u mišljenju KLASA: 110-01/12-01/192, URBROJ: 524-08-01/1-12-2, od 4. lipnja 2012:
„U vezi Vašega upita o pravu na plaćeni dopust s naslova dobrovoljnog darivanja krvi i s tim u vezi eventualnog prava na plaćeni dopust u slučaju dobrovoljnog darivanja plazme, podsjećamo da iz odredbe čl. 65. st. 6. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 149/09 i 61/11, dalje kao: ZOR) proizlazi pravo radnika na jedan slobodan dan s naslova dobrovoljnog darivanja krvi.
Mišljenja smo da između pojma „krv“ i pojma „plazma“ postoji razlika, jer krv podrazumijeva tkivo, a plazma je dio krvi – krvni sastojak, odnosno tekućina koja se u kratkom razdoblju obnavlja i koja se zbog toga tijekom godine može darivati puno češće nego krv. Razlika između ovih pojmova proizlazi i iz odredbe čl. 2. Zakona o krvi i krvnim pripravcima („Narodne novine“ broj 79/06 i 124/11), kojom se plazma (uz eritrocite, leukocite, trombocite..) smatra samo kao jedan od krvnih sastojaka.
Budući iz odredbe čl. 65. st. 6. ZOR-a proizlazi pravo radnika na slobodan dan s naslova dobrovoljnog darivanja krvi i budući postoji razlika između pojma „krv“ i pojma „plazma“, mišljenja smo da radnicima s naslova dobrovoljnog darivanja plazme, temeljem te odredbe ZOR-a, ne pripada pravo na slobodan dan. Ujedno napominjemo da se prema našim saznanjima darivateljima plazme za izgubljeno vrijeme prilikom dobrovoljnog davanja plazme daje naknada.“