c S
U središtu

Elektronička dostava u zemljišnoknjižnom postupku

17.06.2013 Jedna od velikih novosti koje je donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama je uvođenje pravila o elektroničkoj dostavi na način kako je to uveo u pravila postupanja i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Nar. nov., br. 25/13).

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama (Nar. nov., br. 50/13 i 60/13 – ispr., dalje u tekstu: ZID ZZK/13) uveo je u zemljišnoknjižni postupak pravila o elektroničkoj dostavi. Odredbe koje uređuju elektroničku dostavu su: članak 120. stavak 10.-12., članak 120.b Zakona o zemljišnim knjigama i članak 77. ZID ZZK/13.

Tim je odredbama propisano da ako je prijedlog podnesen elektroničkim putem, pismena zemljišnoknjižnog suda dostavit će se predlagatelju također elektronički, s time da se dostava smatra izvršenom u času zaprimanja pismena na poslužitelju (serveru) predlagatelja. Dakle, mora se raditi o prijedlogu za upis kojeg podnosi predlagatelj elektroničkim putem i u tom slučaju i sud dostavu vrši elektroničkim putem s time da je vrlo važno naglasiti da glede trenutka dostave nije važno kada je stvarno predlagatelj preuzeo elektronsku poštu s adrese poslužitelja već kada je pismeno stiglo poslužitelju predlagatelja.

Što to zapravo znači?

„Dostava na poslužitelju“ je zapravo DSN ili „delivery status notification“. Radi se o sistemskoj poruci o tome da je e-mail isporučen na poslužitelju (serveru) s datumom i vremenom i na takvu poruku korisnik kojem se nešto šalje ne može utjecati jer je šalje server izravno drugom serveru koji je zatražio takvu obavijest prilikom slanja elektroničke pošte. Također ta isporuka nema veze stvarnim primanjem, uvidom ili čitanjem elektroničke pošte. Radi jasnije ilustracije najbolje bi bilo reći da se takva dostava izjednačava s postupkom u kojem bi dostavljač sam potpisao dostavnicu i da je to potvrda o prijemu pismena s procesnopravnim posljedicama.

Nadalje treba reći da ako je predlagatelj u prijedlogu označio elektroničku adresu, rješenje će se dostaviti i elektroničkom poštom. Ne možemo ne primijetiti da je zakonodavac elektroničku dostavu u ovom slučaju (slučajno ili namjerno?) predvidio samo za rješenja, pa se opravdano postavlja pitanje što je s ostalim podnescima. Također, postavlja se pitanje odnosi li se elektronička dostava i na punomoćnika predlagatelja, ako je ovaj, prilikom podnošenja prijedloga poštom ili izravno u pisarnici suda, na memorandumu naznačio svoju elektroničku adresu?

Dostava putem oglasne ploče također ima svoj elektronički oblik jer je propisano da se oglasna ploča zemljišnoknjižnog suda vodi i elektronički, a sudovi su dužni elektroničku oglasnu ploču uspostaviti u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ZID ZZK/13.

Nastavno na članak 120. stavak 10.-12. Zakona o zemljišnim knjigama ističemo da je novim člankom 120.b Zakona o zemljišnim knjigama propisano da se dostava sudu elektroničkim putem smatra izvršenom u trenutku kad je prijedlog evidentiran na poslužitelju primatelja i kada se na mjestu gdje bi se u zemljišnoknjižnom ulošku trebao provesti upis učinilo vidljivim vrijeme primitka podneska (plomba). Ovdje možemo vidjeti dodatan uvjet propisan za elektroničku dostavu kada je sud primatelj, za razliku od situacije kada je predlagatelj primatelj pošte, a to je da je dostava izvršena kada se u zk ulošku, gdje bi se upis trebao provesti, upiše plomba.

Dakle, ako je prijedlog dostavljen sudu elektronički, a nije evidentiran i kao plomba u smislu članka 98. Zakona o zemljišnim knjigama, moglo bi doći do primjene pravila o objektivnoj odgovornosti Republike Hrvatske za štetu koja može nastati sukladno odredbi članka 98. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama.