Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama –ZID ZZK (Nar. nov., br. 55/13), prestala je važiti odredba članka 57. stavak 7. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižni poslovnik.
Što je bilo sporno i u kojem je smjeru izmijenjeno?
Da bi bilo jasno značenje odredbe Zemljišnoknjižnog poslovnika koja je prestala važiti, potrebno je osvrnuti se općenito na upis plombe u zemljišnu knjigu.
Prema članku 98. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama (ZZK), te članku 57. stavak 6. Zemljišnoknjižnog poslovnika, na mjestu gdje bi u zemljišnoknjižnom ulošku trebalo provesti upis odmah će se učiniti vidljivim (plomba) dan i vrijeme kad je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis, te broj dnevnika zemljišnoknjižnih podnesaka pod kojim je zaprimljen (broj dnevnika). Plomba će se po službenoj dužnosti izbrisati kad se provede upis ili unese zabilježba odbijanja prijedloga za upis.
Postupanje zemljišnoknjižnog suda prema navedenoj odredbi je jasno. Kada se prijedlog za upis zaprimi u prijamnoj pisarnici zemljišnoknjižnog odjela, mora se odmah učiniti vidljivim dan i vrijeme kad je prijedlog stigao sudu te broj dnevnika zemljišnoknjižnog podneska pod kojim je zaprimljen. Ovo je svakodnevno postupanje zemljišnoknjižnog suda.
Prema spornoj odredbi članka 57. stavka 7. Zemljišnoknjižnog poslovnika, bilo je omogućeno da se plomba upiše i kad drugi sud ili tijelo pred kojim je pokrenut postupak u kojem bi se moglo odrediti upis u zemljišnu knjigu, dostavi zemljišnoknjižnom sudu podnesak kojim je pokrenut postupak ili ako takav podnesak s potvrdom da je predan sudu ili tijelu na rješavanje podnese stranka koja je postupak pokrenula. Zemljišnoknjižni sud bio je dužan upisati plombu kada se ispune navedene pretpostavke.
Namjera je bila osigurati prvenstveni red upisu eventualne kasnije odluke, dakle, učiniti vidljivim da je u vezi neke nekretnine kod drugog suda ili tijela pokrenut postupak čiji bi ishod mogao utjecati na upise u zemljišnoj knjizi.
Međutim, ovakva formulacija koja je glasila na upis plombe, osim što je osiguravala prvenstveni red, uzrokovala je posljedice koje je zakonodavac očigledno ispustio iz vida, a pokazala ih je sudska praksa. Naime, plomba je ostajala upisana u zemljišnoj knjizi sve dok drugi sud ili tijelo koje je pokrenulo postupak ne bi donijelo meritornu odluku i tu odluku dostavilo zemljišnoknjižnom sudu. To znači da je plomba ostajala upisana toliko dugo koliko je trajao postupak. Na istu nekretninu stizali su i drugi podnesci, odnosno prijedlozi o kojima je trebalo odlučiti, što nije bilo moguće zbog reda prvenstva, a postojao je i cijeli niz drugih problema. Primjerice, ako bi predlagatelj takvog upisa bio stranka, bilo je nužno obavijestiti sud ili tijelo pred kojim se vodi postupak da je upisana plomba čija sudbina ovisi o njihovoj meritornoj odluci. U suprotnom, moglo se dogoditi da ne proslijede odluku zemljišnoknjižnom sudu, pogotovo ako je bila takvog sadržaja da ne određuje upis u zemljišnu knjigu. Tako se događalo da plomba ostane upisana i po pravomoćnom okončanju postupka.
Osim toga, upisi plombe utjecali su i na ažurnost zemljišnoknjižnih sudova jer se ovakav predmet vodio kao neriješen i neproveden, sve do brisanja plombe. Sa svakim novim predmetom na takvoj nekretnini zaostaci su se gomilali, sve do okončanja postupka pred drugim sudom ili tijelom na čiju dužinu trajanja zemljišnoknjižni sud nije mogao utjecati.
Upravo iz navedenih razloga zakonodavac se odlučio umjesto upisa plombe, na upis zabilježbe pokretanja postupka.
Naime, u članku 86. ZID ZZK-a zakonodavac određuje da će se upis plombe na temelju odredbe članka 57. stavak 7. Zemljišnoknjižnog poslovnika do stupanja na snagu ovog Zakona, zamijeniti upisom iz članka 7. ovog Zakona koji u Zakon o zemljišnim knjigama, među odredbe koje se odnose na zabilježbu spora, uvodi novu odredbu i to članak 84.a koji glasi:
(1) Kad stranka koja je pred sudom ili upravnim tijelom pokrenula postupak u kojem bi se mogao odrediti upis za koji se ne može upisati zabilježba spora, na temelju tog podneska s potvrdom da je predan sudu ili upravnom tijelu na rješavanje, zemljišnoknjižni sud dopustit će zabilježbu pokretanja tog postupka.
(2) Zabilježba pokretanja postupka iz stavka 1. ovog članka ima učinak da odluka donesena pred drugim sudom ili tijelom povodom pokrenutog postupka djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu pokretanja postupka stigao zemljišnoknjižnom sudu.
(3) Kad je u postupku na koji se odnosi zabilježba odlučeno o provedbi određenog upisa, taj upis dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom pokrenutog postupka.
(4) Na brisanje zabilježbe pokrenutog postupka primjenjuju se odredbe članka 83. i 84. ovog Zakona.
Ovakvom formulacijom, dakle upisom zabilježbe pokretanja postupka, izbjegnute su zamke upisa plombe, a ostvarena je svrha koju je upis plombe prvotno i trebao osigurati. Zakonodavac je definirao zabilježbu pokretanja postupka kao zabilježbu pokretanja onoga postupka u kojemu bi se mogao odrediti upis za koji se ne može upisati zabilježba spora, čime je ostavio otvorenu mogućnost za ovu vrstu upisa u svim ostalim postupcima, a u duhu zabilježbe spora.
Nadalje, ZID ZZK u članku 86. stavak 2. određuje da se podnesci sudova i prijedlozi povodom članka 57. stavak 7. Zemljišnoknjižnog poslovnika imaju smatrati prijedlogom za zabilježbu iz članka 7. ZID ZZK, a u članku 87. ZID ZZK da danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti članak 57. stavak 7. Zemljišnoknjižnog poslovnika, dakle 16. svibnja 2013.
Zabilježbom pokretanja postupka ostvaruje se svrha svake zabilježbe pravnih činjenica, a to je osnivanje određenih pravnih učinaka koji su u konkretom slučaju propisani odredbom članka 84.a ZZK-a. U pravnom prometu ovakav upis čini vidljivim da glede knjižnog prava postoje neki odnosi ili činjenice, odnosno da se vode postupci pred sudovima ili tijelima koji mogu utjecati na valjanost raspolaganja knjižnim pravima, odnosno njihovo ostvarivanje i zaštitu, a koji raniji upis plombe nije proizvodio.
Anamarija Kovačević Turac, dipl. iur.