c S
U središtu

Zaštita i spašavanje u slučaju potresa u Zagrebu

30.08.2013 Posljednjih nekoliko dana bili smo svjedoci učestalih manjih potresa koji su zatresli šire područje grada Zagreba. S obzirom da je, nakon okolice Dubrovnika, šire područje Zagreba najtrusnije područje u Republici Hrvatskoj, pojava takvih manjih potresa nije neobična i neočekivana.

Međutim, prema seizmološkoj službi, na tom području mogu se očekivati potresi do čak 6.5 po Richterovoj ljestvici, koji bi za posljedicu imali uništenje velikog broja građevina, pogotovo u staroj jezgri Grada Zagreba, uništenje prometnica i ostale infrastrukture te nažalost i veliki broj ljudskih žrtava.

Kako pojavu potresa ne možemo spriječiti, a niti precizno predvidjeti, obrana od njih svodi se na preventivu u obliku kvalitetne protupotresne gradnje, edukaciju stanovništva te ustrojavanje, opremanje i educiranje različitih službi zaštite i spašavanja.

Gradska skupština Grada Zagreba donijela je 29. ožujka 2011., Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Grada Zagreba koja je objavljena u broju 5/11 Službenog glasnika Grada Zagreba i u kojoj su navedene sljedeće zabrinjavajuće brojke:

„Od ukupnog broja stambenih građevinskih jedinica postoji mogućnost oštećenja na 186.378 (oko 59%) objekata, a za stanovanje neće biti upotrebljivo 51.865 stambenih jedinica (16,5%). Procjenjuje se da bi oko 130.000 stanovnika moglo ostati bez krova nad glavom, odnosno da će njihovi objekti zbog oštećenja biti nesigurni za daljnje stanovanje. Mogući gubici i vjerojatnost stradavanja od posljedica potresa procjenjuju se na 2.961 poginulu osobu, duboko zatrpanih bilo bi 6.233, srednje zatrpanih 8.571, a plitko zatrpanih 45.190.“

Prema Zakonu o zaštiti i spašavanju katastrofu proglašava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, odnosno njezin stožer preuzima rukovođenje operativnim snagama i koordiniranje svih drugih sudionika zaštite i spašavanja.

Operativne snage zaštite i spašavanja sastoje se od: - službi i postrojbi Državne uprave za zaštitu i spašavanje, - zapovjedništava zaštite i spašavanja, - službi, zapovjedništava i postrojbi civilne zaštite, - vatrogasnih zapovjedništava i postrojbi, - službi i postrojbi pravnih osoba i tijela državne uprave koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti.

Člankom 9. navedenog Zakona određeno je da operativnim snagama zaštite i spašavanja na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave rukovode i koordiniraju općinski načelnik, gradonačelnik i župan, uz stručnu potporu stožera zaštite i spašavanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U katastrofama i velikim nesrećama općinski načelnik, gradonačelnik i župan izravno zapovijedaju operativnim snagama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Dakle, u slučaju velikog potresa u Gradu Zagrebu gradskim Operativnim snagama upravljao bi gradonačelnik uz stručnu potporu Stožera zaštite i spašavanja Grada Zagreba. Zagrebački stožer osnovan je Odlukom o osnivanju Stožera zaštite i spašavanja Grada Zagreba. Istom odlukom određeno je da stručne, administrativne i tehničke poslove za Stožer obavlja Ured za upravljanje u hitnim situacijama.

Ured je osnovan 2008. godine i ustrojstveno je podijeljen na Sektor za poslove zaštite i spašavanja, Sektor za poslove zaštite od požara i vatrogastvo i Sektor za komunikacije i potporu operativnim snagama. Od svog osnutka do danas poduzeo je niz edukativnih akcija, vježbi i poboljšanja vezanih za povećanje i koordinaciju Operativnih snaga na području Grada Zagreba. Potpisan je i niz ugovora kojima se odabrane pravne osobe, obrazovne i ostale institucije obvezuju da će za edukaciju, sprečavanje katastrofe i uklanjanje posljedica dati na raspolaganje gradskom stožeru svoju stručnost, ljudstvo i mehanizaciju.

Uz preventivno djelovanje, za sprečavanje katastrofa i brzo rješavanje posljedica iznimno je bitno i ponašanje stanovništva u takvim situacijama. Dobro educirani i pripremljeni građani prvenstveno mogu pomoći sebi, ali i drugim osobama. Zakonom o zaštiti i spašavanju određeno je da je svaka osoba dužna skrbiti se za svoju osobnu sigurnost i zaštitu te da se provedba mjera osobne i uzajamne zaštite temelji na načelu solidarnosti i uzajamne pomoći građana.

Osim fizičkih osoba, i pravne osobe dužne su organizirati zaštitu i spašavanje, poduzimati mjere pripravnosti te aktivno sudjelovati u otklanjanju posljedica mogućih katastrofa.

Neven Brkić, mag. iur.