Već kod postupka osnivanja udruge, u Prijedlogu zakona o udrugama vidimo bitnu promjenu. Iako je uvjet da udrugu mogu osnovati najmanje tri osnivača ostao nepromijenjen, novost je da osnivač udruge može biti i maloljetna osoba s navršenih 14 godina, kao i punoljetna osoba lišena poslovne sposobnosti u poduzimanju radnji koje se odnose na osobna i imovinska prava, uz javno ovjerenu pisanu suglasnost zakonskog zastupnika odnosno skrbnika (članak 11. prijedloga).
Članstvo maloljetnih osoba i punoljetnih osoba lišenih poslovne sposobnosti u poduzimanju radnji koje se odnose na osobna i imovinska prava, te način njihova sudjelovanja i odlučivanja mora se propisati statutom udruge. Članstvo maloljetnih osoba uređeno je u skladu sa člankom 15. Konvencije UN-a o pravima djeteta koji ističe da „države stranke priznaju djetetu pravo na slobodu udruživanja i slobodu mirnog okupljanja“.
S ciljem olakšavanja rada tijelima upravljanja i postizanja veće transparentnosti rada udruga, proširen je obvezni sadržaj statuta. Utvrđeno je da statut, pored naprijed navedenog o članstvu, sadrži i odredbe o područjima djelovanja, ciljevima, gospodarskim djelatnostima sukladno zakonu ako ih udruga obavlja, odredbe o sazivanju skupštine u slučaju isteka mandata, načinu osiguranja javnosti djelovanja udruga te odredbe o izboru i opozivu likvidatora, a koje su nužne radi mogućnosti provedbe Zakona (članak 13. prijedloga).
Poseban naglasak stavljen je na javnost i na veći opseg podataka upisanih u Registar udruga. Danom upisa u Registar udruga Republike Hrvatske, udruga stječe pravnu osobnost (članak 5. prijedloga). Prema prijedlogu, svi podaci upisani u Registar udruga bili bi javni, kao i javno dostupni na internetskoj stranici Ministarstva uprave. Imajući u vidu da se uskoro očekuju i izmjene propisa kojima se uređuje računovodstvo neprofitnih organizacija, predviđeno je da putem Web stranice Registra neprofitnih organizacija javno budu dostupna i izvješća o financijskom poslovanju udruge s propisanom dokumentacijom, što bi trebalo olakšati financiranje udruga iz javnih izvora i pridonijeti transparentnosti njihova djelovanja za opće dobro (članak 25. prijedloga).
Najveći interes javnosti izazvale su nove odredbe o imovini i financijskom poslovanju udruga koje su dorađene u odnosu na trenutno važeći zakon. Člancima 33. i 34. prijedloga jasno se propisuje da se iz javnih izvora financiraju isključivo one udruge odnosno projekti od interesa za opće dobro, a na temelju provedenog javnog natječaja. Udruga koja je koristila sredstva iz javnih izvora za provođenje projekata za opće dobro, ne može sudjelovati u izbornoj ili drugoj promidžbi političke stranke, koalicije ili kandidata, ne može davati izravnu potporu političkoj stranci, koaliciji ili kandidatu niti prikupljati financijska sredstva za financiranje političkih stranaka, koalicija ili kandidata.
Nadalje, udruge koje provodi programe i projekte od interesa za opće dobro financirane iz javnih izvora, najmanje jedanput godišnje o svome radu i o opsegu i načinu stjecanja korištenja sredstava izvještavaju davatelja sredstava, a putem internetske stranice ili na drugi odgovarajući način obavještavaju i širu javnost (članak 35. prijedloga). Udruge koje obavljaju gospodarske djelatnosti dužne su voditi odvojene porezne i knjigovodstvene evidencije za gospodarske djelatnosti sukladno posebnim propisima. Dobit ostvarena od obavljanja gospodarskih djelatnosti oporezuje se sukladno poreznim propisima. Drugim riječima, članak 36. prijedloga propisuje razgraničavanje prihoda kojeg udruge troše na primarnu djelatnost od prihoda koji dolazi od gospodarske djelatnosti pa podliježe plaćanju svih poreza, što do sada nije bio slučaj.
Novim odredbama o prestanku postojanja, likvidaciji i brisanju (članci 49. – 54. prijedloga omogućit će se lakše brisanje udruga iz Registra, a time će se javnosti dati točniji uvid u stvarnu brojnost i aktivnost udruga te općenito dinamiku osnivanja i prestanka postojanja udruga u Republici Hrvatskoj. S tim u vezi, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, udruga će moći prestati postojati po skraćenom postupku, u kojem se neće morati provoditi postupak likvidacije, a za moguće obveze udruge bit će solidarno odgovorni članovi upravnog (izvršnog) tijela, na temelju dane izjave pred javnim bilježnikom, pet godina od dana brisanja udruge iz Registra udruga.
Na zahtjev udruga, u potpunosti je uklonjena mogućnost da se imovina udruge, nakon njezinog zatvaranja, može prenijeti u vlasništvo fizičke osobe, što u trenutno važećem Zakonu izravno kolidira s načelom neprofitnosti udruge. Vodeći se bitnim izmjenama ovog prijedloga Zakona, u prijelaznim i završnim odredbama utvrđena je obveza udruga da u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, usklade svoje statute s njegovim odredbama.
Željko Čižmek, univ. bacc. act. soc.