Stupanjem na snagu novog Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 157/13) i novog Pravilnika o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (Nar. nov., br. 159/13), od 1. siječnja 2014. za poslodavce, odnosno druge obveznike podnošenja prijave, uvode se dvije bitne novine:
- od 1. siječnja 2014. rok za podnošenje prijava/odjava na mirovinsko osiguranje je 24 sata
- obveznici s više od 3 osiguranika dužni su prijave podnositi elektroničkim putem (putem usluge „E-prijava“).
Zbog usklađivanja s elektroničkim načinom predaje prijava utvrđen je prijelazni rok od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Pravilnika o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (odnosno do 1. travnja 2013.), kako bi obveznici imali dovoljno vremena za registraciju usluge e-prijava, te će se u tom periodu prijave moći predavati i u papirnatom obliku na šalterima HZMO-a, dok rok predaje prijava od 24 sata nema prijelazni period i bez iznimke se primjenjuje od 1. siječnja 2014.
Što se same usluge E-prijave tiče, to je web aplikacija koja korisnicima omogućava prijave/odjave na mirovinsko osiguranje, prijave o promjeni statusa tijekom osiguranja, prijave o početku/prestanku poslovanja obveznika doprinosa kao i promjenama podataka obveznika doprinosa, i od 1. siječnja 2014. e-prijave će se zaprimati isključivo kroz taj novi sustav, a prijave/odjave kroz raniji sustav više neće biti moguće.
Navedeno treba shvatiti ozbiljno, jer je Zakonom o mirovinskom osiguranju propisano da će za nepostupanje prema navedenim obvezama poslodavac, odnosno obveznik doprinosa biti kažnjen za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna, a odgovorna osoba novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna. Također, osiguranik koji je sam obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje bit će kažnjen za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.
Predlagatelj Zakona, Vlada Republike Hrvatske, kao razlog skraćivanja roka za prijavu odnosno odjavu na mirovinsko osiguranje s osam dana na 24 sata od početka/prestanka poslovanja ili zaposlenja/osiguranja navodi omogućavanje bolje kontrole poslodavaca, zaštitu radnika i njihovih prava i učinkovitog rada inspektora rada u suzbijanju sive ekonomije i rada na crno.
No, takvo zakonodavno rješenje nije prošlo bez kritike. Ponajveću je dala Hrvatska udruga poslodavaca koja smatra da su rokovi za prijavu/odjavu s mirovinskog osiguranja prekratki i nerealni. HUP smatra da predlagatelj nije uzeo u obzir moguće smetnje u internet vezi za koje nisu odgovorni poslodavci nego operateri ili jednostavno kvarovi koji mogu dovesti do prekida internet veze u razdoblju dužem od 24 sata.
Nadalje, u Republici Hrvatskoj većina poslodavaca pripada kategoriji malih poslodavaca. Vrlo su česte situacije (posebno u obrtima) da je poslodavac izvršitelj posla, a istovremeno i sam vodi administraciju poslovanja i knjigovodstvo. Takvom poslodavcu često će biti gotovo nemoguće kad ima povećan obujam posla te iz tog razloga i zapošljava radnika, istovremeno i odrađivati posao i baviti se prijavom na obvezna osiguranja. HUP također smatra da već sama odredba Zakona o radu prema kojoj ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme - već ima dovoljnu zaštitnu funkciju za radnika, pa skraćivanje roka za prijavu/odjavu s mirovinskog osiguranja nije bilo nužno.