Kako bi se išlo ukorak s potrebama tržišta te olakšalo obavljanje djelatnosti trgovine, po hitnom postupku 21. veljače 2014. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini (u nastavku: Zakon).
Najvažnija novost kojom se trgovcima želi olakšati poslovanje, odnosi se na namjeru zakonodavca da odvoji povrede propisa u smislu da se zabrana obavljanja djelatnosti trgovine ubuduće neće odnositi na sveobuhvatno obavljanje te djelatnosti, već samo na zabranu obavljanja djelatnosti trgovine kojom je utvrđena povreda propisa. Dakle, ako se utvrdi da trgovac prodaje proizvode ispod nabavne cijene ili ako prodaje proizvode za koje u trenutku nadzora u prodajnom objektu nisu osigurane isprave iz kojih se može spoznati poslovni događaj, neće se zabraniti cjelokupno obavljanje djelatnosti trgovine, odnosno zatvoriti i zapečatiti cijela trgovina, nego će se zabraniti prodaja onih proizvoda za koje je utvrđena povreda propisa.
Ova mjera propisana je novim člankom 68. stavkom 5. Zakona, koji kaže da se iznimno zabrana obavljanja djelatnosti trgovine, u zakonom predviđenim slučajevima, neće provesti pečaćenjem ili na drugi pogodan način ako trgovac najkasnije u roku pet radnih dana od dana donošenja rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti trgovine nadležnom inspektoru dostavi dokaze da su utvrđeni nedostaci otklonjeni, kao i o izvršenoj uplati novčanog iznosa od 30.000,00 kuna u državni proračun. Ako je pak mjera pečaćenja objekta izvršena, može se rješenjem obustaviti te se zapečaćeni prodajni objekt, oprema i sredstva mogu otpečatiti i prije isteka roka od 30 dana ako se dostavi dokaz o otklanjanju utvrđenih nedostataka i dokaz o uplati 30.000,00 kuna u državni proračun.
Isto tako, novim člankom 68. Zakona prvi puta se propisuju slučajevi u kojima će nadležni inspektor zabraniti pravnoj ili fizičkoj osobi obavljanje djelatnosti trgovine usmenim rješenjem, i to kada je to potrebno radi poduzimanja hitnih mjera radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi sukladno odredbi članka 97. stavka 2. Zakon o općem upravnom postupku. Na ovaj je način trgovcima omogućeno da obavljaju djelatnost trgovine do donošenja rješenja, što do sada nije bio slučaj budući da je bilo propisano donošenje usmenog rješenja za sve povrede nabrojane u članku 68. stavku 1. Zakona o trgovini na temelju čega se ostvarivalo i istovremeno pečaćenje objekta.
Ovime se trgovcima olakšava obavljanje djelatnosti trgovine budući da se usmeno rješenje, čije je osnovno obilježje upravo njegovo izvršenje pečaćenjem, sada iznimno donosi samo u propisanim slučajevima (ako pravna ili fizička osoba trgovinu na veliko i trgovinu s trećim zemljama za određenu robu ne obavlja u posebno uređenim i opremljenim skladištima, a radi osiguravanja zaštite života i zdravlja ljudi, životinja te prirode i okoliša, ako se prodaju alkoholna pića, duhanski proizvodi ili roba pornografskog sadržaja maloljetnim osobama te ako se zbog utvrđene povrede propisa treba izreći mjera zabrane prometa određenih proizvoda, a postoji opasnost od njihove prodaje, prikrivanja, zamjene ili uništenja).
Važno je napomenuti i kako dosadašnji nedostatak koji se odnosio na isticanje radnog vremena ili na nepridržavanje istaknutog radnog vremena, više ne predstavlja razlog za izricanje mjere zabrane obavljanja djelatnosti, budući da je utvrđeno da se radi o lakšoj povredi propisa.
S obzirom da je u praksi vrlo česta pojava da se pod „prigodnom prodajom“ smatra prodaja koja se obavlja tijekom većeg dijela kalendarske godine ili čak i tijekom cijele kalendarske godine, željelo se odrediti trajanje ove vrste prodaje kao i uvjeti i svrha takve prodaje. Stoga je propisano da se „prigodnom prodajom“ smatra prodaja organizirana u sklopu održavanja sajmova, priredaba i izložbi, a dozvoljena je prodaja samo proizvoda i robe koji su predmet i svrha organiziranja spomenutih manifestacija te može trajati najduže do 60 dana u tijeku jedne kalendarske godine, neovisno o vremenu održavanja manifestacije.
Bitna je novost i da se nositelju odnosno članu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva dopušta prodaja vlastitih proizvoda na malo izvan prodavaonica i na štandovima i klupama unutar trgovačkih centara, ustanova i slično, te putem prodaje na daljinu uz poštivanje propisa vezanih uz prodaju hrane. Također se uvodi i prekršajna odgovornost za nositelja, odnosno člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ako obavlja djelatnost trgovine bez rješenja nadležnog tijela (mjesno nadležnog ureda državne uprave u županiji odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba).
Kako bi se onemogućile zlouporabe i omogućila pravilna i zakonita provedba inspekcijskih poslova, izmijenjena je odredba članka 16. stavka 2. Zakona koja je onemogućavala nadležnom inspektoru da u trenutku nadzora u prodajnom objektu u zapisniku utvrdi činjenično stanje o porijeklu robe koja je izložena na prodaju jer je trgovac imao mogućnost da u roku od 24 sata dostavi tražene podatke. U skladu s novim odredbama, trgovac mora uvijek i u svako doba u prodajnom objektu imati isprave koje sadrže podatke o stanju robe iz kojih se može spoznati nastali poslovni događaj.
U slučaju povreda odredbi Zakona o trgovini neće se više raditi o kaznenoj odgovornosti već samo o prekršajnoj odgovornosti. Novčane kazne i dalje su propisane prema težini povrede, no ipak su nešto smanjene te se kreću od 1.000,00 do 300.000,00 kuna, ovisno o vrsti prekršaja i odgovornoj osobi.
Inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o trgovini i propisa donesenih na temelju tog Zakona provode nadležni inspektori Ministarstva financija.
Marina Turković