S obzirom na odluke koje donose županijski sudovi i mogućnosti Vrhovnog suda RH da ujednačava praksu, danas je u ovrsi poprilično šarolika sudska praksa. U posljednjih dvadesetak godina doneseno je nekoliko ovršnih zakona koji su često mijenjani što je znatno doprinjelo pravnoj nesigurnosti i to prije svega za vjerovnike, istaknuo je na početku svog predavanja iskusni praktičar Damir Kontrec, sudac Vrhovnog suda RH. U želji da se što više rasterete sudovi i ubrza ovršni postupak, ovrha je prestala biti isključivo postupak pred sudom te su postepeno uvedeni javni bilježnici za provođenje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, javni komisionari kod prodaje pokretnina, Financijska agencija u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, a gotovo je uvedena i javnoovršiteljska služba.
Unatoč tome što ovakva proširenja u provedbi ovrhe u nekim segmentima daju dobre rezultate, a postupci pred sudovima ponekad možda i traju dugo, sudac je istaknuo da sudovi ipak pružaju nekakvu garanciju pravne sigurnosti. Naglasio je da je uloga i cilj ovršnog postupka da vjerovnik naplati svoju tražbinu te iako se zakonski može odrediti da su neki predmeti ili sredstva izuzeti od ovrhe, prava građana moraju biti stvarna i ostvariva, a ne samo formalno priznata te je u tom smislu istaknuo mišljenje Ustavnog suda iz Odluke broj U-III-5151/2008 od 13. rujna 2011. Napomenuo je da se u Europi upravo kroz ovrhu cijeni efikasnost pravnog sustava.
Tijekom izlaganja osvrnuo se i na učinkovitost primjene Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima uz isticanje nekih njegovih nedostataka, posebice (ne)mogućnosti povrata sredstava kod pogrešnih uplata te pitanja visine kamatne stope. Spomenuo je i medijsko praćenje provedbe ovrhe, osobito dramatičnih iseljenja, u kojima je neopravdano uloga suda pa i vjerovnika gotovo uvijek prikazana negativno.
Izlaganje je nastavljeno temom ovrhe na novčanoj tražbini ovršenika, izuzimanju i ograničenju određenih primanja od ovrhe te samim ovršnim radnjama kod ovrhe na novčanoj tražbini. Kod ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima, više riječi bilo je o zapljeni po pristanku dužnika, postupanju Financijske agencije, potencijalnim sporovima kod ove ovrhe, ovrsi prema solidarnim dužnicima, provedbi ovrhe na temelju zadužnice te izravnoj naplati novčane tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda, upravnog tijela odnosno obračuna poslodavca, pravnim sredstvima ovršenika, nedopuštenosti sudske ovrhe te posebnom računu.
Kod ovrhe na nekretnini istaknuto je da su to socijalno osjetljivi predmeti za koje postoje različita rješenja u Europi, a detaljnije je bilo riječi o nadležnosti u tim postupcima, ovršnim radnjama, namirenju založnih vjerovnika, služnostima, stvarnim teretima, ugovorima o zakupu i najmu, nekretninama izuzetima od ovrhe, određivanju vrijednosti nekretnine, prodaji nekretnine i namirenju vjerovnika. Na kraju je obrađena tema ovrhe na pokretninama.
Tijekom izlaganja prezentacije sudac je informirao sudionike o novostima u ovršnom postupku, posebice ovrsi na nekretninama i pokretninama te je dao kritički osvrt na najavljene izmjene i dopune Ovršnog zakona kao i na odredbe novog Zakona o provedbi prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku, a koji su na dnevnom redu aktualne saborske sjednice.
Pitanja sudionika prije i tijekom ovog Pravnog praktikuma bila su brojna i zanimljiva te stoga zahvaljujemo našem cijenjenom predavaču na uloženom trudu u pripremi ove teme i odgovorima na pitanja uz isticanje postojećih rješenja u praksi kao i našim sudionicima na dolasku i aktivnom sudjelovanju.
Zbog velikog interesa za ovu temu, praktikum ponavljamo u petak, 7. ožujka 2014., te savjetujemo sve zainteresirane da što prije pošalju svoje prijavnice kako bi na vrijeme osigurali svoje mjesto, saznali više o aktualnostima u ovršnom postupku te dobili mogućnost postavljanja izravnog upita našem predavaču.
Veselimo se Vašem dolasku i vidimo se uskoro!
Vaš IUS-INFO tim