c S
U središtu

Utjecaj otkaza zbog nezadovoljenja na probnom radu na pravo radnika na otpremninu

26.03.2014 Posljednje izmjene i dopune Zakona o radu na novi su način uredile institut probnog rada. Međutim, neke odredbe o probnom radu zadržale su prijašnje uređenje - to su odredbe da se prilikom sklapanja ugovora o radu može ugovoriti probni rad te da takav rad ne smije trajati dulje od šest mjeseci.

Novost je izričito propisivanje da nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu. Na takav otkaz ne primjenjuju se odredbe Zakona o radu o otkazu ugovora o radu, osim članka 109., 112. i 116. tog Zakona. Otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je najmanje sedam dana (kao i prije). Pojednostavljeno je otkazivanje poslodavcu u slučaju neuspjeha na probnom radu, ali ne dovoljno (zbog obveze obrazlaganja neuspjeha).

U slučaju otkaza zbog toga što radnik nije zadovoljio na probnom radu primjenjuju se sljedeće odredbe:

- članak 109. ZR-a (neopravdani razlozi za otkaz: bolest, ozljeda, prijava korupcije, podnošenje tužbe i sl.)

- članak 112. ZR-a (pisani oblik, dostava, obrazloženje)

- članak 116. ZR-a (vraćanje na posao u slučaju nedopuštenog otkaza).

S obzirom da je izričito propisano da se na otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu ne primjenjuju odredbe Zakona o radu o prestanku ugovora o radu, osim navedenih, sve odredbe koje su vezane uz otkaz ugovora o radu iz Zakona o radu, a čija je primjena isključena, ne primjenjuju se kad radnik dobije otkaz jer nije zadovoljio na probnom radu, ali niti onda kad radnik otkazuje poslodavcu tijekom probnog rada. To prvenstveno znači da se na otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu ne primjenjuju odredbe o savjetovanju s radničkim vijećem odnosno sindikalnim povjerenikom koji obavlja zadaće radničkog vijeća, ako ono nije utemeljeno.

Nadalje, poslodavca ne veže zabrana da radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti te je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka otkaže ugovor o radu u razdoblju privremene nesposobnosti za rad zbog liječenja ili oporavka. Poslodavac nije dužan niti u slučaju profesionalne nesposobnosti za rad ili neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti pribaviti prethodnu suglasnost radničkog vijeća za otkaz radniku koji nije zadovoljio na probnom radu. Nije dužan to učiniti niti kada otkazuje kategoriji radnika zaštićenih odredbom članka 150. Zakona o radu (poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluku o otkazu članu radničkog vijeća, o otkazu kandidatu za člana radničkog vijeća koji nije izabran te članu izbornog odbora, u razdoblju od tri mjeseca nakon utvrđenja izbornih rezultata, o otkazu radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, otkazu radniku osobi s invaliditetom, o otkazu radniku starijem od šezdeset godina, o otkazu predstavniku radnika u organu poslodavca, o uvrštavanju osoba iz članka 71. stavka 1. Zakona o radu u program zbrinjavanja viška radnika, o prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju trećim osobama podataka o radniku, te o imenovanju osobe koja je ovlaštena nadzirati prikupljaju li se osobni podaci radnika, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama sukladno Zakonu o radu), odnosno odredbom članak 249. Zakona o radu (sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti, a bez suglasnosti sindikata nije moguće otkazati ugovor o radu.)

Budući da se u slučaju otkaza ugovora o radu zbog nezadovoljavanja na probnom radu ne radi ni o osobno ni o poslovno uvjetovanom otkazu, a niti je primjena tih odredbi izričito propisana, poslodavac nije dužan poštivati niti one odredbe o otkazu koje se vežu upravo uz te vrste otkaza.

Jedno od prava na koje radnik neće imati pravo, kada se radi o prestanku radnog odnosa zbog otkazivanja zbog nezadovoljenja na probnom radu, jest i otpremnina. Iako se čini neostvarivo da bi radnik koji može raditi na probnom radu najdulje 6 mjeseci imao u slučaju prestanka radnog odnosa pravo na otpremninu, budući da se ona stječe nakon 2 godine neprekidnog rada, u praksi se može pojaviti slučaj da radnik koji po broju godina neprekidnog rada kod istog poslodavca ispunjava uvjete za isplatu otpremnine, ima ugovoren probni rad na nekim novim poslovima kod istog poslodavca, pa kod otkaza ugovora zbog nezadovoljavanja na probnom radu nema pravo na otpremninu, budući da je temelj za prestanak radnog odnosa ova posebna vrsta otkaza u vezi s kojim se ne primjenjuje odredba o otpremnini.