Pravo na naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora i način njezinog izračuna regulira članak 60. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13). Njime je propisano da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Ujedno, tim je člankom propisano da poslodavac nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora iskorištenog prije ispunjenja uvjeta iz članka 59. stavka 1. ovoga Zakona.
Dakle, za vrijeme dok koristi godišnji odmor radnik ne prima plaću jer nema stvarnog obavljanja rada, već naknadu plaće. Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće za prethodni mjesec uvijek se isplaćuje najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu, s time da su plaća i naknada plaće, u smislu Zakona o radu, plaća i naknada plaće u bruto iznosu. Dakle, sve navedeno vrijedi i za naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Kao što je navedenom odredbom propisano, visina naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora može biti određena kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. No, treba imati na umu da naknada plaće ne može biti niža od visine radnikove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad (npr. korištenje službenog vozila u privatne svrhe). Dakle, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može biti propisana samo povoljnija naknada plaće za godišnji odmor od one propisane Zakonom o radu.
Kod izračuna visine naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora postavlja se pitanje ulazi li u taj izračun i isplaćeni bonus menadžeru? Možemo reći da je bonus menadžeru (nagrada za dobre rezultate rada), u smislu poreznih propisa, primitak uz plaću, odnosno primitak po osnovi radnog odnosa, na koji treba obračunati sva javna davanja, pa se stoga u smislu Zakona o radu treba smatrati plaćom i uzeti taj iznos u izračun visine naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Kod isplate naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora treba ukazati na obvezu poslodavca da najkasnije petnaest dana od dana isplate naknade plaće radniku dostavi obračun iz kojeg je vidljivo kako je taj iznos utvrđen, a poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati naknadu plaće ili je ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti, a ti obračuni su ovršne isprave (članak 85. Zakona o radu).
Ne isplati li poslodavac radniku naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora u visini i na način određen Zakonom o radu, može biti prekršajno kažnjen novčanom kaznom od 61.000,00 kn do 100.000,00 kn.