Prema Zakonu o Inspektoratu rada (NN 19/14), inspektori rada dobili su, za razliku od prijašnjeg propisa, veće ovlasti (ovlast prikupljanja podataka i prije početka obavljanja nadzora, snimanje i pregledi video i audio zapisa, mogućnost podnošenja zahtjeva da sud u roku jednog dana odobri ulazak u stan/prostor gdje se obavlja djelatnost ili postoji sumnja da se u njemu obavlja djelatnost, skraćeni rokovi za poduzimanje inspekcijskih mjera). Sukladno tome, navedenim Zakonom postroženi su i uvjeti koje mora ispunjavati svaki inspektor rada (članak 11. – 13. Zakona).
Inspektori rada u poduzimanju inspekcijskog nadzora djeluju na nekoliko načina:
a) utvrđuju činjenice, odnosno nezakonitosti
b) poduzimaju propisane mjere i radnje (upravne mjere, pokretanje prekršajnog postupka, naplaćivanje novčane kazne na licu mjesta, prijava za pokretanje kaznenog progona…)
c) inspektor rada dijelom je dobio i savjetodavnu (radi manjih administrativnih prekršaja), a ne samo sankcijsku ulogu. Naime, prema članku 29. Zakona o Inspektoratu rada, inspektor rada tijekom obavljanja inspekcijskog nadzora poslodavcu može na njegov zahtjev, a neposredno vezano uz predmet inspekcijskog nadzora, dati savjet o načinu najučinkovitije primjene pojedinih odredbi propisa čiju provedbu nadzire. O sadržaju zahtjeva i danom savjetu inspektor će sastaviti službenu zabilješku. U slučaju nejasnoća i dvojbi glede primjene propisa čiju primjenu nadzire, radi poduzimanja propisanih mjera ili davanja savjeta, Inspektorat rada može od stručnog nositelja pripreme propisa zatražiti stručno mišljenje, odnosno pojašnjenje primjene pojedinih odredbi propisa.
Kao i do sada, inspekcijski nadzor mogu zahtijevati radnik, radničko vijeće, sindikat i poslodavac (članak 223. stavak 3. Zakona o radu) što znači da po njihovom zahtjevu inspektor rada mora postupiti.
Što se tiče upravnog nadzora i prekršajnih odredbi u novom Zakonu o radu, došlo je do većih novina. Naime, uvedene su upravne mjere (članak 226. Zakona o radu) kojima se poslodavcima nalaže otklanjanje utvrđenih nepravilnosti bez pokretanja prekršajnog postupka, ako se u ostavljenom roku otklone utvrđene nepravilnosti (time se namjerava smanjiti represija na poslodavce).
Upravne mjere izriču se usmenim rješenjem u zapisnik i odnose se na:
1) otklanjanje nepravilnosti (23 mjere – mahom lakši prekršaji u prijašnjem Zakonu o radu)
2) zabrane (14 mjera) – rad maloljetnika, noćni rad, rad koji štetno utječe na zdravlje itd.
Upravna mjera donosi se bez odgađanja, a najkasnije u roku od 8 dana od završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za donošenje te mjere, ali nedonošenje mjere do toga roka ne isključuje obvezu njezina donošenja. Inspektor rada obavit će kontrolu izvršenja rješenja neposredno po izvršnosti rješenja, a najkasnije u roku od 8 dana od dana izvršnosti.
Bitno je naglasiti da je odredbom članka 50. Zakona o Inspektoratu rada propisano da će se novčanom kaznom od 120.000,00 do 150.000,00 kuna kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako ne izvrši izvršno rješenje inspektora rada doneseno na temelju toga ili drugoga zakona (članci 36. i 38. Zakona o Inspektoratu rada), a za taj prekršaj kaznit će se i poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 30.000,00 do 50.000,00 kuna. Dakle, ako poslodavac ne postupi po upravnoj mjeri platit će za prekršaj navedenu novčanu kaznu.
Prekršaji su u novom Zakonu o radu, kao i do sada, podijeljeni u tri skupine: lakši, teži i najteži.
1) Lakši prekršaji poslodavaca (članak 227. Zakona o radu):
Predviđeno je plaćanje novčane kazne od 10.000,00 do 30.000,00 kn za poslodavca pravnu osobu, a novčane kazne od 1.000,00 kn do 3.000,00 kn za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe (ako je prekršaj vezan uz maloljetnog radnika, iznos je dva puta veći). Budući da je puno prijašnjih lakših prekršaja sada prebačeno u upravne mjere, u Zakonu o radu ostala su samo dva lakša prekršaja, dakle kažnjavanje za navedene osobe:
1) ako sklope ugovor o radu u kojemu je probni rad ugovoren u trajanju dužem od Zakonom dopuštenog (članak 53. stavak 2.)
2) ako sklope ugovor o radu u kojem je pripravnički staž ugovoren u trajanju dužem od Zakonom propisanog (članak 57.).
2) Teži prekršaji poslodavaca (članak 228. Zakona o radu):
Predviđeno je plaćanje novčane kazne od 31.000,00 do 60.000,00 kn za poslodavca pravnu osobu, te novčane kazne od 4.000,00 kn do 6.000,00 kn za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe (ako je prekršaj vezan uz maloljetnog radnika, iznos je dva puta veći).
U novom Zakonu o radu gotovo je 50% manje težih prekršaja u odnosu na bivši Zakon o radu (prije 56, sada 31 teži prekršaj). Također, više nema odredbe koja je za teže prekršaje propisivala poslodavcu-pravnoj osobi moguću novčanu kaznu na licu mjesta u iznosu od 10.000,00 kn, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 3.000,00 kn.
3) Najteži prekršaji poslodavaca (članak 229. Zakona o radu):
Predviđeno je plaćanje novčane kazne od 61.000,00 do 100.000,00 kn za poslodavca pravnu osobu, te novčane kazne od 7.000,00 kn do 10.000,00 kn za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe (i u ovom slučaju, ako je prekršaj vezan uz maloljetnog radnika, iznos je dva puta veći).
Prema prijašnjem Zakonu o radu bilo je propisano 60, a sada (tek) 37 najtežih prekršaja. I ovdje više nema odredbe za poslodavca pravnu osobu o mogućoj novčanoj kazni na licu mjesta u iznosu od 20.000,00 kn, a poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe u iznosu od 6.000,00 kn.
Za najteži prekršaj prema novom Zakonu o radu, kazniti će se korisnik privremenog zapošljavanja (pravna i fizička osoba), ako pri sklapanju ugovora o ustupanju agenciju za privremeno zapošljavanje potpuno i istinito, pisano ne izvijesti o uvjetima rada radnika zaposlenih kod korisnika na poslovima na kojima će raditi agencijski radnik.
