c S
U središtu

Izbor Predsjednika Republike Hrvatske

21.11.2014 Najnovije izmjene Zakona o izboru Predsjednika Republike Hrvatske stupile su na snagu 8. studenog 2014., manje od dva mjeseca prije izbora za Predsjednika, koji će se, prema odluci Vlade Republike Hrvatske, održati 28. prosinca ove godine. U daljnjem tekstu izložit će se postupak i najvažnije promjene koje nas očekuju na šestim predsjedničkim izborima u Republici Hrvatskoj.

Zakon o izboru Predsjednika Republike Hrvatske donesen je 1992. godine i od tada je mijenjan sedam puta. Tim Zakonom uređuju se kandidiranja za predsjedničke izbore, tijek izbora i tijela koja provode izbore te nadzor nad izborima. Kandidat za Predsjednika Republike, prema članku 7. i 8. Zakona, može biti svaka osoba koju predlože političke stranke registrirane u Hrvatskoj, jedna ili više političkih stranaka zajedno, kao i birači, pojedinačno ili skupno. Takav kandidat mora prikupiti najmanje 10 000 potpisa birača. Budući da su to jedini zakonski uvjeti vezani uz osobu kandidata, može se zaključiti da se za predsjednika Republike može kandidirati i osoba protiv koje se vodi kazneni postupak ili koja je pravomoćno osuđena za najteža kaznena djela.

Prema članku 11. Zakona, lista kandidata za predsjednika Republike Hrvatske objavljuje se u roku od 48 sati od isteka roka od 12 dana od dana raspisivanja izbora, u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji. Izborna promidžba, prema članku 13., počinje danom objave liste kandidata za predsjednika Republike Hrvatske od strane Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske, a završava 24 sata prije održavanja izbora. Novi stavak 2. članka 13. Zakona propisuje da „za vrijeme trajanja izborne promidžbe svi kandidati za predsjednika Republike Hrvatske imaju pravo na iznošenje i obrazlaganje svojih izbornih programa“, dakle, u odnosu na prijašnju odredbu, više se ne daje pravo svim kandidatima iznošenje i obrazlaganje svojih izbornih programa „pod jednakim uvjetima“.

Prošireni članak 14. Zakona, koji se odnosi na praćenje izborne promidžbe, propisuje da su Hrvatska televizija i Hrvatski radio dužni pratiti izbornu promidžbu, te su u razdoblju izborne promidžbe svim kandidatima za predsjednika Republike Hrvatske dužni omogućiti iznošenje i obrazlaganje njihovih izbornih programa. Isti je članak, prije posljednjih izmjena i dopuna, obvezivao Hrvatsku radio-televiziju da omogući svakom kandidatu za predsjednika Republike da u „jednakom vremenu“ izloži svoj izborni program, a sva sredstva javnog priopćavanja bila su dužna svim kandidatima za predsjednika Republike omogućiti da pod „jednakim uvjetima“ izlažu svoj program i obavljaju izbornu promidžbu. Prema izmijenjenom članku 14. nakladnici ostalih medija samostalno odlučuju hoće li i u kojoj mjeri pratiti izbornu promidžbu za predsjednika Republike Hrvatske. Način predstavljanja sudionika u izborima detaljnije je propisan Pravilima o postupanju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom u Republici Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe, prema kojima su Hrvatska televizija i Hrvatski radio dužni osigurati najmanje pet minuta za predstavljanje političkih programa za sve sudionike u izborima.

Dosadašnji članak 15. Zakona propisivao je da je na dan izbora, kao i 24 sata koji mu prethode, zabranjena svaka promidžba i svako objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata izbora. Izmijenjeni članak 15. propisuje da se na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta (dakle, do 19,00 sati), kao i 24 sata prije dana održavanja izbora, zabranjuje svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua kandidata za predsjednika Republike Hrvatske te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela. Za kršenje izborne šutnje nisu propisane sankcije.

Prema članku 17. Zakona, ako niti jedan kandidat ne bude odabran većinom glasova svih birača koji su glasovali, izbor se ponavlja nakon 14 dana, a pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najviše glasova.

Lucija Mavar, mag. iur.