Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 20. studenoga 2014. donijela je Odluku o raspisivanju izbora za predsjednika Republike Hrvatske kojom je u točki 2. određeno da će se izbori za predsjednika Republike Hrvatske održati u nedjelju, 28. prosinca 2014. Navedena odluka donesena je sukladno članku 3. stavku 1. Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske (u nastavku: ZIPRH) kojim je propisano da Vlada RH raspisuje izbore za predsjednika RH, i to u roku koji omogućuje da se oni obave najmanje 30 dana, a najviše 60 dana prije isteka mandata, kako to određuje članak 95. stavak 5. Ustava Republike Hrvatske. Pritom, od dana raspisivanja pa do dana izbora, u skladu sa člankom 4. stavkom 1. ZIPRH-a, mora proteći najmanje 30 dana.
Neposredni izbori i biračko pravo
Način izbora predsjednika RH uređen je odredbama Ustava i ZIPRH-a. Člankom 95. stavkom 1. Ustava propisano je da se predsjednik RH bira na temelju općeg i jednakoga biračkog prava na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina. Na tu odredbu nadovezuje se članak 45. stavak 1. Ustava kojim je propisano da hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo, među ostalim, u izborima za predsjednika RH, u skladu sa zakonom, kao i stavak 3. istog članka kojim je propisano da se biračko pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri čemu birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ostvaruju biračko pravo na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj prebivaju. Sukladno članku 45. stavku 2. Ustava, ostvarivanje biračkog prava osigurano je i onim hrvatskim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom.
U skladu s navedenim ustavnim odredbama, u članku 1. ZIPRH-a određeno je da predsjednika RH biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači), na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina, a u članku 5. ZIPRH-a da se biračima koji se u doba izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske u izborima za predsjednika RH osigurava ostvarivanje biračkog prava u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
U smislu navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, neposredni (izravni) izbori znače da se predsjednik RH bira neposredno od strane samih birača, a ne posredno, tj. od strane parlamenta, odnosno nekog izbornog kolegija. Nadalje, opće biračko pravo označava pravo svakog hrvatskog državljana s navršenih 18 godina, tj. birača, da glasuje i može biti biran za predsjednika RH, neovisno o spolu, rasi, jeziku, vjeri, naobrazbi, imovini, socijalnom podrijetlu, društvenom položaju ili, primjerice, političkom uvjerenju. Jednako biračko pravo znači da na izborima svaki birač ima samo jedan glas, a tajnost biračkog prava jamči da će u cilju jačanja slobode izbora politička odluka birača izražena na izborima drugima ostati nepoznata. Ujedno, vrijedi istaknuti da se u Smjernicama za izbore - sadržanima u Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima Europske komisije za demokraciju putem prava Vijeća Europe iz 2002. (Mišljenje br. 190/2002 CDL-AD/2002/023rev) - opće, jednako, slobodno, tajno i neposredno pravo glasa ubrajaju među temeljna načela europskoga izbornog naslijeđa.
Kandidiranje
Postupak kandidiranja uređen je člancima 7.-15. ZIPRH-a. Kandidate za predsjednika RH mogu predlagati političke stranke koje su registrirane u Republici Hrvatskoj, i to na način koji je predviđen njihovim statutom ili posebnom odlukom donesenom temeljem statuta, te birači pojedinačno ili skupno. Dvije ili više političkih stranaka koje su registrirane u Republici Hrvatskoj mogu predložiti samo jednog kandidata. Svaki predloženi kandidat mora biti podržan pravovaljano prikupljenim potpisima najmanje 10.000 birača, pri čemu svaki birač svojim potpisom može podržati jednog kandidata. Uz navedene odredbe valja imati u vidu i da temeljem članka 95. stavka 2. Ustava nitko ne može biti biran više od dva puta za predsjednika RH.
Potpisi birača prikupljaju se, sukladno članku 9. stavku 1. ZIPRH-a, na propisanom obrascu u koji se unosi ime i prezime, adresa i matični broj predloženog kandidata, a isti podaci unose se i za svakog potpisanog predlagatelja. Tako oblikovani prijedlozi kandidata moraju prispjeti Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske (u nastavku: DIP) najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora, a uz prijedlog kandidata mora biti priloženo od suda ovjereno očitovanje kandidata o prihvaćanju kandidature (članak 10. stavak 1. i 2. ZIPRH-a). U roku od 48 sati od isteka roka od 12 dana od dana raspisivanja izbora DIP mora objaviti listu kandidata za predsjednika RH u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radioteleviziji te u istom roku dostaviti listu kandidata diplomatsko-konzularnim predstavništvima radi njezine javne objave, kako to određuje članak 11. ZIPRH-a.
Izborna promidžba počinje danom objave liste kandidata od strane DIP-a, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora. Za vrijeme trajanja izborne promidžbe svi kandidati, na temelju članka 13. ZIPRH-a, imaju pravo iznositi i obrazlagati svoje izborne programe. Na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta (19 sati), kao i 24 sata prije dana održavanja izbora, zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua kandidata za predsjednika RH te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela (članak 15. ZIPRH-a).
Izbori apsolutnom većinom
Ustav u članku 95. stavku 3. propisuje da se predsjednik RH bira većinom svih birača koji su glasovali. Riječ je, dakle, o izboru sustavom apsolutne većine te će za predsjednika RH biti izabran kandidat koji je dobio više od 50% glasova birača koji su glasovali. Ako niti jedan kandidat ne dobije takvu većinu, izbor će se ponoviti, temeljem stavka 4. istog članka, nakon 14 dana. Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobila najviše glasova. Ako koji od tih kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stječe kandidat koji je sljedeći po broju dobivenih glasova.
U razradi navedenih ustavnih odredbi, člankom 17. stavkom 3. ZIPRH-a propisano je da će se izbor obaviti i u slučaju da zbog odustajanja kandidata koji imaju pravo sudjelovati na ponovljenom izboru, tj. u tzv. drugom krugu ostane samo jedan kandidat, a stavkom 4. istog članka da je na ponovljenom izboru izabran kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali. Dobiju li kandidati isti broj glasova, izbor će se još jednom ponoviti. Ako se izbori prema navedenim odredbama ponavljaju, u vremenu od dana prvoga glasovanja pa do 24 sata prije dana ponovljenih izbora kandidati imaju sva ZIPRH-om utvrđena prava na iznošenje izbornih programa i izbornu promidžbu.
Ako neki od kandidata za predsjednika RH umre u vremenu od dana objave liste kandidata pa do 48 sati prije dana izbora, politička stranka, odnosno stranke mogu umjesto njega predložiti novog kandidata i u tom se slučaju ne traži uvjet broja potpisa iz članka 8. ZIPRH-a. Umre li kandidat koji ima pravo sudjelovati na ponovljenom izboru u vremenu od dana prvoga glasovanja na kojemu niti jedan kandidat nije dobio potrebnu većinu pa do dana ponovljenih izbora, cijeli izborni postupak mora biti ponovljen (članak 18. ZIPRH-a).
Stupanje na dužnost
Rezultate izbora za predsjednika RH utvrđuje DIP na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima, a izabrani predsjednik RH stupit će na dužnost posljednjeg dana mandata predsjednika RH kojemu mandat ističe, kako to predviđa članak 49. stavak 1. ZIPRH-a. Prije samog preuzimanja dužnosti predsjednik RH mora u skladu sa člankom 95. stavkom 6. Ustava pred predsjednikom Ustavnog suda Republike Hrvatske položiti svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu, a tekst svečane prisege propisan je člankom 49. stavkom 4. ZIPRH-a.
Na kraju valja napomenuti da prema članku 96. Ustava predsjednik RH ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost, a poslije izbora dužan je podnijeti ostavku na članstvo u političkoj stranci, o čemu mora obavijestiti Hrvatski sabor.
Gordan Struić, mag. iur. univ. spec. pol.