Oporezivanje drugog dohotka – ugovor o djelu i autorski honorar

Po osnovi primitaka od drugog dohotka obračunavaju se i plaćaju sljedeći porezi:

1. Porez na dohodak od drugog dohotka − obračunava, obustavlja i plaća isplatitelj prilikom svake isplate primitka, a taj primitak nije plaća iz radnog odnosa, niti mirovina, niti primitak za obavljenu samostalnu djelatnost, niti primitak od imovine i imovinskih prava, od kapitala, ili od osiguranja

2. Prirez porezu na dohodak − plaća obveznik poreza na dohodak ako je prirez propisan gradskom ili općinskom odlukom u gradu ili općini njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta

3. Porez na dodanu vrijednost (PDV) − obračunava i plaća porezni obveznik ako je u prethodnoj kalendarskoj godini vrijednost ukupnih godišnjih isporuka bila veća od 230.000,00 kn ili ako je već upisan u registar obveznika PDV-a.

Obveznici poreza na dohodak od drugog dohotka su fizičke osobe koje ostvaruju primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Porezne obveznike poreza na dohodak može se podijeliti u sljedeće skupine:

1. Članovi predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kad im se primici za rad u tim tijelima ne isplaćuju kao plaća, a po osnovi obavljanja tih djelatnosti nisu osigurani,

2. Članovi skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članovi povjerenstava i odbora tih tijela kad im se primici za rad u tim tijelima ne isplaćuju kao plaća, a po osnovi obavljanja tih djelatnosti nisu osigurani,

3. Suci porotnici koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu, a po osnovi obavljanja te djelatnosti nisu osigurani,

4. Autori (prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima) kad im se autorske naknade ne isplaćuju kao plaća ili primitak od slobodnog zanimanja,

5. Trgovački putnici, agenti, akviziteri, sportski suci i delegati, tumači, prevoditelji, turistički djelatnici, konzultanti, sudski vještaci, i druge slične djelatnosti kad im se primici za rad ne isplaćuju kao plaća i ne utvrđuju kao dohodak od samostalne djelatnosti, a po osnovi obavljanja tih djelatnosti nisu osigurani,

6. Sezonski radnici u poljoprivredi, i to samo nezaposlene osobe, tražitelji zaposlenja i umirovljenici,

7. Sportaši koji primaju sportske stipendije iznad 1.600,00 kn mjesečno i nagrade iznad 20.000,00 kn godišnje, kao i sportaši amateri koji u skladu s posebnim propisima primaju naknade iznad 1.600,00 kn mjesečno,

8. Fizičke osobe koje ostvaruju primitke u naravi izvan radnog odnosa (korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti),

9. Učenici i studenti na redovnom školovanju kad za rad preko učeničkih i studentskih udruga ostvaruju godišnje primitke iznad 50.000,00 kn (umanjeno za posredničku naknadu),

10. Učenici i studenti koji primaju mjesečne stipendije za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima iznad 1.600,00 kn i studenti na sveučilištima u tuzemstvu koji primaju mjesečne stipendije iznad 4.000,00 kuna, a stipendije su im dodijeljene za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama i izabrani su na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima,

11. Učenici koji za vrijeme praktičnog rada i naukovanja dobivaju mjesečnu naknadu iznad 1.600,00 kn,

12. Fizičke osobe kojima je isplaćen primitak po osnovi vraćenog doprinosa iz osnovice za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, a obračunan je i uplaćen iz svote što prelazi iznos najviše godišnje osnovice (prema Zakonu o doprinosima),

13. Druge fizičke osobe kojima pravne i fizičke osobe i drugi isplatitelji i davatelji isplaćuju ili daju naknade što nisu plaća i mirovina, niti primici od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala i od osiguranja.

Rad na ugovor o djelu

Rad po ugovoru o djelu je rad u svoje ime i za svoj račun. Sklapa se za jednokratne poslove koji nisu izravno vezani uz obavljanje trajne djelatnosti za koju je poduzetnik registriran. Prema Zakonu o obveznim odnosima, ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Od 1. siječnja 2003. uvedena je obveza plaćanja doprinosa i na primitke po osnovi ugovora o djelu i drugih primitaka koji ne spadaju u radni odnos.

Na primitke po osnovi ugovora o djelu plaća se: doprinos za mirovinsko osiguranje (20%), doprinos za zdravstveno osiguranje (15%), porez na dohodak po stopi od 25% i prirez. Općenito gledano prema važećim propisima, rad po osnovi ugovora o djelu često je povoljniji za državni proračun od isplate plaće djelatniku. Iako kod ugovora o djelu nema doprinosa za zapošljavanje i osiguranja od ozljede na radu, što smanjuje izdatke na bruto naknadu, izdaci iz bruto naknade su znatno veći od izdataka kod plaće (osim kod visokih plaća) jer nema osobnog odbitka (neoporezivog dijela dohotka) i jer je stopa poreza na dohodak od 25% jedinstvena na cijeli iznos dohotka. Kod plaće, oporezivanje ide progresivno, po stopama 12%, 25% i 40%. Na iznos poreza, u oba slučaja se obračunava i prirez, ovisno o adresi prebivališta primatelja naknade.

U nastavku se daje primjer obračuna naknade temeljem ugovora o djelu. U poreznom smislu, govori se o drugom dohotku.

U navedenom primjeru primatelj dohotka ne plaća prirez.

Iz primjera je vidljivo da, ako izvršitelj usluge (primatelj) primi neto naknadu od 12.000,00 kuna, isplatitelja će to koštati 23.000,00 kuna. Ako bi primatelj dohotka bio obveznik plaćanja prireza, toliko bi se umanjio neto iznos. Isplata neto dohotka (naknade) vrši se isključivo na žiro-račun primatelja. Doprinose i poreze po ovoj osnovi plaća isplatitelj dohotka.

Što se smatra autorskim djelom

Što se sve smatra autorskim djelom propisano je člankom 5. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. U toj se odredbi navodi da je autorsko djelo originalna intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako navedenim Zakonom nije drukčije određeno. Autorska djela jesu osobito: jezična djela (pisana djela, govorna djela, računalni programi); glazbena djela, s riječima ili bez riječi; dramska i dramsko-glazbena djela; koreografska i pantomimska djela; djela likovne umjetnosti (s područja slikarstva, kiparstva i grafike), bez obzira na materijal od kojega su načinjena, te ostala djela likovnih umjetnosti; djela arhitekture; djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna; fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom; audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografskom stvaranju); kartografska djela; prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi skice, tablice i dr.

Prijevodi, prilagodbe, glazbene obrade i druge prerade autorskog djela, koje su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera, zaštićene su kao samostalna autorska djela. Što se tiče oporezivanja, isplata autorskog honorara je dosta povoljna jer podliježe plaćanju samo poreza na dohodak od 25% i eventualnog prireza. Obvezni doprinosi NE obračunavaju se. Također, kod izračuna iznosa poreza na dohodak paušalno su priznati izdaci u iznosu 25%.

Primjer:

Pretpostavimo da se isplaćuje autorska naknada osobi iz Zagreba u iznosu 1.000,00 kuna bruto. Izračun autorske naknade je sljedeći:

1. Bruto naknada:    1.000,00 kn

2. Paušalno priznati izdatak 30%:      300,00 kn

3. Osnovica za obračun

   poreza na dohodak (1.-2.)              700,00 kn

4. Porez na dohodak 25%

   (25% x 700,00 kn)                          175,00 kn

5. Prirez - za Zagreb 18%

  (18% x 175,00 kn)                           31,50 kn

6. Ukupno porez i prirez                 206,50 kn

7. Neto za isplatu (1. – 6.)               793,50 kn