Pravila ponašanja u obavljanju javnobilježničke službe uređena su Kodeksom javnobilježničke etike čije je osnovno načelo da javni bilježnik svoju službu mora obavljati savjesno, pošteno i nepristrano. To znači da je javni bilježnik dužan savjesno ispunjavati dužnosti koje proizlaze iz javnobilježničke službe, čuvati ugled javnog bilježništva pri obavljanju službe i u privatnom životu te svojim ponašanjem mora služiti kao primjer humanosti, poštovanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva. Također, svoju službu mora obavljati nepristrano i bez predrasuda ili naklonosti u odnosu na rasu, boju kože, vjeru, nacionalnu pripadnost, životnu dob, bračni status, spolnu orijentaciju, socijalni i imovinski položaj, političku opredijeljenost i svaku drugu različitost.
Zakonom o javnom bilježništvu (dalje: Zakon) uređuje se ustrojstvo, ovlasti i način rada javnobilježničke službe te je, između ostalog, određena i stegovna odgovornost javnih bilježnika. Propisano je da će se javni bilježnik, vršitelj dužnosti, javnobilježnički zamjenik, prisjednik ili vježbenik koji svojim ponašanjem u obavljanju javnobilježničke službe ili privatnom životu vrijeđaju čast i ugled javnobilježničke službe ili dovedu u pitanje povjerenje u javnobilježničku službu, povrijede službenu dužnost (osobito ako nepropisno obavljaju službene radnje ili ako ih svojom krivnjom odugovlače), kazniti zbog neurednosti ili stegovnog prijestupa. Pri tome se neurednošću smatra svaka lakša povreda službene dužnosti koja nije stegovni prijestup.
Javni bilježnik čini stegovni prijestup:
1) ako je postigao svoje postavljenje svjesno prikrivajući postojanje zakonskih zapreka za to,
2) ako povredi dužnost utvrđenu Zakonom o javnom bilježništvu i time ozbiljno ugrozi povjerenje u svoju nepristranost i u isprave koje sastavlja, osobito ako poduzme službenu radnju u stvari u kojoj je po zakonu isključen, ili ako povredi dužnost čuvanja tajne,
3) ako se ne pridržava zakonskih odredbi o kojima ovisi valjanost javnobilježničke isprave,
4) ako potvrdi da se dogodila činjenica koja se nije dogodila u njegovoj nazočnosti,
5) ako protivno javnobilježničkoj tarifi zaračunava i traži veću nagradu, ili ako kao sudski povjerenik vrši pritisak na stranke da ga postave za svog zastupnika,
6) ako uz obećanje da će sniziti nagradu, preko posrednika ili na drugi nedoličan način traži stranke,
7) ako zastupa stranku ili sastavlja isprave u slučajevima u kojima mu je to zakonom zabranjeno,
8) ako grubo povrijedi dužno poštivanje prema sudovima i nadzornim tijelima,
9) ako se ne pokorava pravomoćnim odlukama sudova i nadzornih tijela,
10) ako neuredno vodi knjige, osobito ako ostavlja prazne rubrike, ili nemarno upravlja svojim uredom,
11) ako pomaže nadripisare potpisivanjem njihovih podnesaka, davanjem savjeta i mišljenja ili prikrivanjem njihove djelatnosti,
12) ako sastavlja, protivno zakonu, javnobilježničke isprave na jeziku koji nije službeni,
13) ako na javnoj dražbi, ili tijekom kojeg drugog postupka koji vodi kao javni bilježnik, ili kao povjerenik suda, ili kao zastupnik stranaka, kupi za sebe ili za svoje srodnike stvar koja se prodaje ili kupi tražbine, nasljedna ili druga prava,
14) ako obavlja za plaću državnu ili koju drugu stalnu javnu ili privatnu službu, ako se bavi trgovinom ili posredničkim poslovima, ili zanimanjem koje nije u skladu s ugledom, čašću ili nezavisnošću javnog bilježnika, ako sklapa poslove pod svojim imenom za druge ili pod tuđim imenom za sebe ili ako je sudionik u poslovima u kojima poduzima službene radnje kao javni bilježnik ili sudski povjerenik, ako novac koji mu je povjeren na čuvanje, uloži na svoje ime protivno odredbama Zakona o javnom bilježništvu, ako preuzme obvezu jamstva ili odgovornosti u poslovima koji se sklapaju uz njegovo sudjelovanje u svojstvu javnog bilježnika,
15) ako prigodom prijema javnobilježničkih prisjednika ili vježbenika povredi pravila o izboru javnobilježničkih prisjednika i vježbenika,
16) ako za vrijeme za koje mu je privremeno oduzeto pravo na obavljanje službe obavlja javnobilježničke poslove ili na drugi način izigrava tu kaznu.
U skladu sa Statutom Hrvatske javnobilježničke komore, prijave zbog stegovne neurednosti podnose se stegovnom tužiteljstvu Komore, kojeg čine stegovni tužitelj i dva zamjenika stegovnog tužitelja. Stegovno tužiteljstvo Komore imenuje Upravni odbor za vrijeme trajanja svog mandata.
Nakon što stegovni tužitelj ili zamjenik stegovnog tužitelja zaprimi predmet te utvrdi da postupak treba pokrenuti po službenoj dužnosti, može zatražiti obavijesti o predmetnom slučaju i potrebnu dokumentaciju od prijavljene osobe, tijela i članova Komore ili drugih osoba, te može obaviti druge izviđaje i saslušati druge osobe.
Na temelju prikupljenih podataka i obavljenih izviđaja ovlašteni stegovni tužitelj podnosi Upravnom odboru prijedlog za provedbu stegovnog postupka zbog stegovne neurednosti, a ako smatra da se radi o stegovnom prijestupu, predložiti će Upravnom odboru donošenje odluke o iniciranju postupka zbog stegovnog prijestupa. Ako se na temelju prikupljenih obavijesti i podataka zaključi da nema stegovne odgovornosti prijavljenog javnog bilježnika, o tome će stegovno tužiteljstvo obavijestiti prijavitelja i prijavljenu osobu (članak 37. Statuta HJK).
Ovlaštenje za podnošenje prijedloga za pokretanje stegovnog postupka imaju oštećenik, zakonom određeni državni odvjetnik, Ministarstvo pravosuđa te Hrvatska javnobilježnička komora. S druge strane, kad god postoji sumnja da je počinjen stegovni prijestup, državna tijela i tijela pravnih osoba s javnim ovlastima imaju dužnost podnijeti prijavu državnom odvjetništvu.
Kazne za stegovne prijestupe javnih bilježnika mogu biti pisani ukor, privremeno oduzimanje prava na obavljanje službe u trajanju do godinu dana, oduzimanje prava na obavljanje službe te novčana kazna do visine tri osnovne mjesečne plaće suca prvostupanjskog suda (plaćanje koje se može odrediti u najviše šest jednakih mjesečnih obroka).
Iznimno, u slučaju da je javni bilježnik počinjenim stegovnim prijestupom stekao kakvu nedopuštenu imovinsku korist, može mu se izreći novčana kazna do dvostrukog iznosa visine te koristi.
Najteža kazna, odnosno kazna oduzimanja prava na obavljanje službe izreći će se:
- ako je javni bilježnik postigao svoje postavljenje svjesno prikrivajući postojanje zakonskih zapreka za to,
- ako za vrijeme za koje mu je privremeno oduzeto pravo na obavljanje službe obavlja javnobilježničke poslove ili na drugi način izigrava tu kaznu, te
- ako je javni bilježnik zbog ranije počinjenoga teškog stegovnog djela bio kažnjavan kaznom o privremenom oduzimanju prava na obavljanje službe u trajanju do godine dana.
Javni bilježnik, vršitelj dužnosti, javnobilježnički zamjenik, prisjednik, savjetnik i vježbenik kojem je izrečena stegovna kazna oduzimanja službe, brisat će se iz odgovarajućeg imenika Komore. Oni ne mogu biti ponovno postavljeni u isto zvanje prije isteka roka od deset godina od dana brisanja (članak 148. Zakona).
Zastarni rok za stegovne prijestupe je pet godina, a zastara počinje teći od dana kad je stegovno djelo počinjeno.
Marina Turković