Ostavinski postupak uređen je odredbama Zakona o nasljeđivanju na koji se supsidijarno primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku. To je izvanparnični postupak koji se provodi u prvom stupnju pred općinskim sudom odnosno pred javnim bilježnikom kao povjerenikom suda.
Od listopada 2003. godine, od kada javni bilježnici kao povjerenici suda provode ostavinske postupke, pa do kraja 2014., javni bilježnici su riješili više od 541 000 ostavinskih predmeta. Kroz sustav za praćenje sudskih predmeta (sustav eSpisa), putem kojeg se od 2010. godine mogu pratiti podaci o trajanju ostavinskih postupaka, proizlazi da je prosječno trajanje ostavinskih postupaka koje su općinski sudovi povjerili javnim bilježnicima 149 dana (za razdoblje od 2010. do 2015. godine).
Zahvaljujući ovim ovlastima koje su dane javnim bilježnicima kao povjerenicima sudova, postignuta je veća ažurnost u ostavinskim postupcima te je, barem što se tiče tih postupaka, došlo do rasterećenja sudaca i sudova.
U skladu s odredbama Zakona o javnom bilježništvu o službenom području javnog bilježnika, sudovi ravnomjerno dodjeljuju ostavinske predmete javnim bilježnicima i to po redu zaprimanja te abecednom redu njihova prezimena.
Zakonom o područjima i sjedištima sudova (NN 128/14) reorganizirana je mreža općinskih sudova te su 1. travnja 2015. s radom prestala 44 općinska suda koji su postali stalne službe novoustanovljenih općinskih sudova, a dosadašnje stalne službe općinskih sudova postale su stalne službe novoustanovljenih općinskih sudova.
Zbog nove organizacije sudova kojom se povećala njihova teritorijalna nadležnost, svi javni bilježnici s područja više sudova postali su javni bilježnici s područja jednog suda. Stoga je bilo potrebno izmijeniti odredbe Zakona o nasljeđivanju, a kako bi se izbjeglo da stranke moraju putovati do javnog bilježnika kojem je predmet dodijeljen u rad, a koji nema nužno sjedište svog ureda u mjestu gdje stranke imaju prebivalište.
U skladu s time, izmijenjen je članak 245. Zakona o nasljeđivanju te je prilagođen novonastaloj situaciji. Određeno je da sud ostavinske predmete dodjeljuje u rad javnim bilježnicima sa sjedištem na području njegove nadležnosti sukladno pravilniku koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa. Pravilnikom o dodjeljivanju ostavinskih predmeta u rad javnim bilježnicima određuju se, unutar područja nadležnosti pojedinog suda, uža područja za dodjelu ostavinskih predmeta u rad javnim bilježnicima, i to prema kriteriju blizine mjesta prema kojem je zasnovana mjesna nadležnost suda za provođenje ostavinskog postupka te mjesta u kojem javni bilježnik ima sjedište.
Područje za dodjelu ostavinskih predmeta čini područje općina/gradova/ gradskih četvrti, a raspored područja za dodjelu ostavinskih predmeta u rad javnim bilježnicima određen je u tablici koja je sastavni dio Pravilnika.
U slučaju da na pojedinom području javni bilježnik nije imenovan ili je imenovani javni bilježnik spriječen obavljati javnobilježničku službu, sud će ostavinske predmete dodijeliti u rad javnom bilježniku na drugom području, pritom vodeći računa o blizini mjesta prema kojem je zasnovana mjesna nadležnost suda i mjesta u kojem javni bilježnik ima sjedište.
Time je usklađena dodjela ostavinskih predmeta u rad javnim bilježnicima s novom pravosudnom mrežom te je osigurano da izmjene područja nadležnosti sudova ne utječu negativno na ostvarivanje prava građana.
Svi propisi koji utječu na dodjelu ostavinskih predmeta u rad javnim bilježnicima (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nasljeđivanju (NN 33/15), Pravilnik o dodjeljivanju ostavinskih predmeta u rad javnim bilježnicima) stupili su na snagu 1. travnja 2015. godine.
Marina Turković