Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

8.6.2015

CROWDFUNDING – novi način financiranja

U poslovanju bilo kojeg poslovnog subjekta javlja se cijeli niz problema i pitanja vezanih uz pronalazak financijskih sredstava neophodnih da bi mogli realizirati ciljeve radi kojih su osnovani.

Danas su tvrtke, obrtnici, poduzetnici, udruge, pa čak i pojedinci, prisiljeni na neprestanu potragu za novcem, ne bi li kombiniranjem postojećih izvora financiranja i osmišljavanjem novih načina, namirili potrebe i pronašli sredstva za financiranje svojeg svakodnevnog rada, bitnih projekata i budućih programa. Najčešća pitanja koja zahtijevaju odgovor su gdje i na koji način pronaći, osigurati i adekvatno upotrijebiti novčana sredstva potrebna za financiranje određenog projekta ili općenito djelatnosti određenog poslovnog subjekta. Neovisno o tome koliko je dobro osmišljen, projekt se neće moći provesti ne uspije li se pribaviti dovoljno novčanih sredstava za njegovu realizaciju.

Jedan od načina pribave novca posljednjih godina postao je i – crowdfunding.

Crowdfunding (engl.) u svom doslovnom prijevodu znači grupno ili kolektivno financiranje, što je vidljivo i iz riječi od kojih se sastoji – crowd i funding. Crowdfunding predstavlja proces kojim osoba (fizička ili pravna) od zajednice (građana, drugih sličnih organizacija, tvrtki i dr.) traži novčane donacije koje će služiti za financiranje točno određenog projekta. Prednost grupnog financiranja nije samo skupljanje kapitala od većeg broja ljudi, već i mogućnost predstavljanja određene ideje široj zajednici, pojedincima, tvrtkama i sl., pa nerijetko tako predstavljeni projekti privuku pozornost medija, državnih institucija pa čak i privatnih investitora.

Crowdfunding pokret nastao je iz potrebe pronalaska drugačijeg, alternativnog traženja kapitala za financiranje projekata koji su potencijalno zanimljivi široj zajednici, i svojevrsna je protuteža tradicionalnim izvorima kapitala poput onih koje nude banke i kreditne institucije. Udruge, startupi, mladi umjetnici ili aktivisti za zaštitu prava određenih ugroženih skupina ili čak životinja danas su jednostavno prisiljeni koristiti drugačije načine pribave novca od onih koje su koristili poduzetnici prije samo 10-ak godina, što je uvjetovano brzim promjenama u poduzetničkom i tehnološkom svijetu, te činjenicom da su se elektronski mediji toliko uvukli u sve pore života da je jednostavno nezamislivo pokretati ikakav projekt ili business ako niste pristuni online.

Crowdfunding je odlična stvar i za one koji predstavljaju projekt i za one koji investiraju u njih. Nositelji projekata putem crowdfundinga mogu na relativno lak i siguran način doći do kapitala te pritom testirati isplativost svog proizvoda ili usluge na tržištu, a investitori odnosno građani mogu doći do željenih proizvoda i usluga, ostvariti profit ili neku drugu pogodnost te značajno doprinijeti gospodarskom razvoju zemlje, a što se u konačnici ponovno odražava i na njih same. Ključna prednost crowdfundinga je i to što se rizik disperzira na mnogo ljudi pa ako projekt ne uspije, nitko ne snosi značajnije financijske posljedice.

Nobelovac Muhamed Yunus često se naziva ocem modernog mikrofinanciranja, budući da je 1976. godine pokrenuo projekt kojem je bio cilj manjim novčanim donacijama pomoći farmerima u Indiji i općenito ljudima s nižim materijalnim primanjima, smanjiti ekploataciju siromašnijeg sloja i kreirati mogućnosti za njihovo samozapošljavanje. Unutar narednih pet godina program je okupio više od 30 tisuća korisnika, a 1983. godine osnovana je organizacija Grameen Bank koja danas broji više od 8 milijuna korisnika. Čak 97% svih sredstava namijenjeno je ženskom poduzetništvu. Yunus i Grameen Bank postali su dobitnici Nobelove nagrade za ekonomski i socijalni razvitak 2006. godine.

Prva online crowdfunding platforma unazad zadnjih desetak godina bila je Kiva 2005. godine, putem koje je moguće zajedno s drugim mikrodonatorima pomoći osobama i organizacijama iz zemalja trećeg svijeta da kupe stoku, poljoprivredni ili neki drugi stroj koji im je potreban u svakodnevnom životu. Osoba odnosno projekt kojeg financirate nakon nekog vremena vraća vam vašu donaciju koju potom ulažete u druge projekte.

2009. godine stvorena je jedna od danas najpoznatijih crowdfunding platformi koja je prva pokrenula koncept  “modernog” pokreta grupnog financiranja – Kickstarter. Još i prije nego je crowdfunding projekt zaživio u Hrvatskoj, jedna od najzapaženijih kampanja koja je prikupila više od 10 milijuna dolara, upravo putem Kickstartera, bila je ona za pametni sat Pebble (www.getpebble.com), preteču današnjeg iWatcha. Pebble Technology Corporation putem Kickstarter platforme uspjela je u vremenskom razdoblju od 11. travnja pa do 18. svibnja 2012. godine privući više od 10 milijuna dolara te time postala najuspješnija Kickstarter kampanja do tada. O uspjehu tog pametnog sata dovoljno govori činjenica da je jedan od najpoznatijih američkih prodajnih lanaca elektroničke opreme Best Buy počeo prodavati Pebble satove u srpnju 2013. rasprodavši sve zalihe u samo pet dana, a do kraja prošle godine u svijetu je prodano više od milijun primjeraka ovog proizvoda.

U 2013. godini u svijetu je crowdfunding kampanjama prikupljeno više od 5 milijardi dolara, a u protekloj godini više od 10 milijardi dolara. Projekti koji na ovaj način pokušavaju prikupiti novac zaista su raznoliki – videoigrice, tehničke inovacije, pametni satovi, različiti hardverski proizvodi, dokumentarci, filmovi i dr. Prema podacima na prvom (i zasad jedinom) blogu ove vrste u Hrvatskoj, crowdfunding.hr (www.crowdfunding.hr), financiranje hrvatskih projekata preko interneta lani je bilo 16 puta veće nego 2013. godine. Ukupno 6636 ulagača prošle godine prikupilo je gotovo tri milijuna kuna za projekte iz Hrvatske. Od toga je najveći iznos, preko 380 tisuća kuna, prikupljen u samo mjesec dana za videoigru The Red Solstice. Ipak, samo je 14 od 45 lani objavljenih projekata uspjelo doseći traženi iznos.

Kad govorimo o modelima ovog načina financiranja, prvenstveno treba napomenuti da postoje dva glavna tipa ili modela crowdfundinga. Prvi model bazira se na donacijama gdje svi zainteresirani za određeni proizvod doniraju određenu količinu novca u zamjenu za sam proizvod, nagrade i sl. Upravo je na taj način i stvoren crowdfunding kakvim ga danas znamo.

Drugi, relativno nov model financiranja je investicijski crowdfunding, gdje svi koji uplate određeni novac tj. investiraju u proizvod ili projekt, dobivaju udio u njemu odnosno u udjelima u tvrtci, te na taj način imaju priliku na dodatni način dobiti natrag uloženo.

Prema nekim statistikama, na svijetu trenutno postoji više od 500 različitih crowdfunding platfomi, no naravno da nisu sve jednako poznate i uspješne. Različite platforme imaju različitu svrhu i pristup donacijama, ali im je koncept prikupljanja novca isti i funkcionira po principu da se projekt predstavi korisnicima kao potencijalnim donatorima ili investitorima koji putem uplata podržavaju projekt.

Kickstarter (www.kickstarter.com) – platforma bazirana na modelu donacija usmjerena prvenstveno na kreativne projekte, poput umjetničkih instalacija, pametnih satova, te glazbenih albuma. Nije namijenjena humanitarnim projektima ili onima koji u svojoj osnovi imaju osobne financijske potrebe.

Indiegogo (www.indiegogo.com) – za razliku od Kickstartera, ova platforma podržava kampanje puno šireg spektra – glazba, hobiji, osobne financijske potrebe (primjerice treba vam novac za školarinu ili putovanje), humanitarni projekti i sl. Također je bazirana na modelu donacija, ne investicija. Ogroman rast i prepoznatljivost u zajednici duguju upravo svojoj fleksibilnosti i širem pristupu nego neke specijaliziranije platforme.

Crowdfunder (www.crodwfunder.co.uk) - platforma bazirana na principu investicije, a ne donacije kao prethodno navedene. Ova platforma ima trenutno jednu od najvećih i najbrže rastućih mreža investitora, a nerijetko služi kao nastavak kampanje onih koji prvi korak odrade na Kickstarteru ili Indiegogou, budući da ovdje mogu skupiti znatno veće iznose novca, i to kao klasične investicije.

Crowdrise (www.crowdrise.com) - mjesto namijenjeno kampanjama osmišljenima po principu donacija, usmjereno prvenstveno na dobrotvorne i neprofitne organizacije.

U Hrvatskoj trenutno djeluju dvije crowdfunding platforme - Croinvest.eu (www.croinvest.eu) i Doniralica (www.doniralica.hr).

Croinvest.eu je prva hrvatska crowdfunding platforma za financiranje poduzetničkih, infrastrukturnih i društveno korisnih projekata s posebnim naglaskom na EU fondove. Kao i kod stranih platformi, Croinvest.eu nudi nagrade za donirana novčana sredstva ili jednostavno dijeljenje profita pri završetku projekta. Pomoću Croinvest.eu platforme možete donirati svoj novac, uplatiti novac u zamjenu za stvar ili uslugu s početkom u točno određeno vrijeme, pozajmiti novac, uložiti novac u zamjenu za vlasnički udio u društvu s ograničenom odgovornošću ili za udio u dobiti putem ugovora o tajnom društvu. Platformu mogu koristiti sve domaće fizičke (obrti, domaće radinosti i sporedna zanimanja, slobodna zanimanja, obiteljska poljoprivredna gospodarstva itd.) i pravne osobe (trgovačka društva, zadruge, udruge, privatne i javne ustanove, jedinice lokalne i područne samouprave itd.) te svi strani državljani koji žele investirati u Hrvatskoj. Svi korisnici platforme moraju biti punoljetni, odnosno potpuno poslovno sposobni.

Doniralica prikuplja financijska sredstva za aktivnosti organizacija civilnog društva i pojedinaca koji surađuju s udrugama. Djeluje putem građanske pomoći, međusobne suradnje ljudi, ali prije svega povjerenja, na način da se ljudi okupljaju i doniraju svoj novac kako bi podržali aktivnosti u kojima uočavaju dobrobit za cjelokupnu društvenu zajednicu. Doniralica takvim okupljanjem želi ojačati i proširiti neprofitni sektor, svakodnevno uključivati što veći broj građana u društveno korisne projekte omogućavajući pojedincima ili primjerice lokalnoj zajednici sigurno prikupljanje novčanih sredstava potrebnih za projekte. Da bi se dobila novčana sredstva, prije svega se mora opisati vlastiti pilot projekt, istaknuti njegov financijski cilj, koliko će trajati kampanja te na kraju promovirati ideju pomoću raznih multimedijalnih sadržaja. Projekt putem Doniralice mogu prijaviti udruge koje imaju sjedište u RH, uz uvjete prikladnosti projekta za pilot program na Doniralica.hr platformi, poznavanja funkcioniranja grupnog financiranja te da postoji procjena kapaciteta organizacije kako bi se nesmetano provela kampanja vezana za grupno financiranje.

Marija Butković, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite