Temeljem članka 5. stavka 4. Zakona o radu, ministar rada i mirovinskoga sustava donio je novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (u nastavku teksta: Pravilnik), koji je stupio na snagu i primjenjuje se od 28. ožujka 2015. Pravilnik je stupanjem na snagu stavio izvan snage prijašnji Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN br. 37/11 – u nastavku: prijašnji Pravilnik).
Kao što je bilo propisano i u prijašnjem Pravilniku, i prema novom Pravilniku zadržano je rješenje prema kojem su na sveučilištima, veleučilištima i znanstvenim institutima, za zaposlene nastavnike, suradnike, znanstvenike i umjetnike te u ustanovama predškolskog obrazovanja za zaposlene odgajatelje djece, odnosno zaposlene koji sudjeluju u neposrednom odgojno obrazovnom radu, podaci o radnom vremenu prilagođeni naravi njihovog rada na način da se posebno evidentiraju samo normirani oblici rada (dakle, samo satnica u kojoj se izvodi program/nastava, bez sati pripreme, stručnog usavršavanja i sl.).
Dakle, iz te odredbe Pravilnika proizlazi da je, za u njoj navedene zaposlene, obveza voditi evidenciju samo normiranih oblika rada, pri čemu se uvijek evidentiraju „efektivni sati rada“, neovisno o njihovom vrednovanju i načinu plaćanja. No, ako je za ustanovu lakše uz normirane oblike rada za te radnike voditi i ukupno dnevno radno vrijeme, u praktičnoj provedbi ove odredbe ne vidimo smetnju da ustanova stupac „ukupnog dnevnog radnog vremena“ podijeli na dva podstupca – „normirani oblici rada“ i „drugo dnevno radno vrijeme“, te da u njima vodi odgovarajuće podatke, tj. u prvom podstupcu, za spomenute radnike vodi normirane oblike rada (predavanja, vježbe i sl.), a da se u drugom podstupcu za sve zaposlene vodi ostalo dnevno radno vrijeme, odnosno drugi oblici rada i obavljanja ugovorenih poslova koje ti zaposleni obavljaju kod kuće, u ustanovi ili nekim drugim prostorima (primjerice, pripreme za nastavu, stručna usavršavanja, i sl., što sukladno relevantnim aktima najčešće iznosi 8 sati dnevno, odnosno 40 sati tjedno).
Iz ove odredbe proizlazi da za znanstvenike, suradnike i sl., zbog toga što je narav njihovoga rada i struktura radnog vremena takva da dio svojih ugovorenih poslova obavljaju u ustanovi, a dio izvan ustanove, poslodavac nema obvezu voditi sve podatke o ugovorenom punom, odnosno nepunom radnom vremenu, nego samo podatke o normiranim oblicima rada, ali treba naglasiti da to nije zabranjeno i da ustanove koje to ocjenjuju praktičnim, mogu za te radnike osim normiranih oblika rada voditi i podatke o ukupnom dnevnom radnom vremenu kao i za ostale zaposlene u ustanovi.