U sklopu kampanje bit će istaknuti plakati, naljepnice, bedževi sa sloganom, a provodit će se i edukacija zaposlenika i prodajnog osoblja partnera o ciljevima kampanje, koja uključuje i televizijski spot. Kampanja će se provoditi na 1000 prodajnih mjesta i kafića u cijeloj Hrvatskoj, kreće 15. studenoga, a trajat će do kraja ove godine. Prema podacima ESPAD istraživanja (Europsko istraživanje u školama o pušenju, pijenju i uzimanju droga), trendovi učestalosti pijenja u Hrvatskoj su u snažnom u porastu. U zadnjih 12 mjeseci 85 posto učenika u Hrvatskoj je barem jednom pilo alkohol, 31 posto u trgovini je za sebe kupilo pivo, a 24 posto vino.
Brojni su faktori povezani s problematičnim ponašanjem mladih: socijalni, ekonomski, obiteljski, generacijski itd. Istraživanja provedena u Hrvatskoj naglašavaju da mnogi srednjoškolci doživljavaju školu kao negativno iskustvo, a u trendu je sve veći broj izostanaka kao svojevrstan bunt prema autoritetu i pritisku zbog forsiranja dobrih ocjena. Posebno se naglašava potreba istraživanja povezanosti izostanaka i školskog uspjeha te sklonost konzumacijama, što je i najrizičnija posljedica markiranja uopće. Uz slabe ocjene, nisku motivaciju i nisku razinu povjerenja u nastavnike često izostajanje s nastave redovito je u korelaciji s povećanim rizikom za konzumaciju alkohola (Zrilić, 2008.).
Škole na rizična ponašanja mladih odgovaraju pedagoškim mjerama te interdisciplinarnom suradnjom s roditeljima, policijom, ustanovama zdravstva i socijalne skrbi. Izricanje i provođenje pedagoških mjera propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi dok su kriteriji za izricanje pedagoških mjera učenicima osnovnih i srednjih škola utvrđeni Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera. Svrha izricanja pedagoške mjere je da se njezinim izricanjem utječe na promjenu ponašanja učenika kojem je mjera izrečena te da bude poticaj na odgovorno i primjerno ponašanje drugim učenicima. Pedagoške mjere trebaju potaknuti učenike na preuzimanje odgovornosti i usvajanje pozitivnog odnosa prema školskim obvezama i okruženju.
Neprimjerena ponašanja za koja se izriču pedagoške mjere dijele se na lakša neprihvatljiva ponašanja, teža neprihvatljiva ponašanja i osobito teška neprihvatljiva ponašanja dok same mjere uključuju opomenu, ukor, strogi ukor, preseljenje u drugu školu te isključenje iz srednje škole. Unošenje ili konzumiranje droga, alkohola i cigareta u školi klasificirano je kao teško neprihvatljivo ponašanje zbog kojeg se izriče strogi ukor odnosno opomena pred isključenje te od dionika odgojno-obrazovnog procesa zahtjeva odgovorno i žurno postupanje. Škola mora informirati roditelje o neprihvatljivom ponašanju, načinu prikupljanja informacija kao i o prikupljenim informacijama koje su važne za donošenje odluke o izricanju mjere.
Uz školu, odgovornost za prevenciju rizičnog ponašanja mladih imaju naravno i roditelji, ustanove zdravstva i socijalne skrbi, policija te lokalna i šira društvena zajednica. Roditelji bi se trebali truditi što više vremena provoditi sa svojom djecom, razgovarati s njima, podržavati ih, uvažavati njihove stavove, upoznati njihove prijatelje, nadgledati malodobno dijete i njegovo ponašanje, ograničiti vrijeme večernjih izlazaka i, naravno, ne nuditi dijete alkoholom niti ga slati u kupovinu alkohola. Škola bi više prostora trebala dati odgojnom sadržaju i zauzeti aktivniji pristup u primarnoj i sekundarnoj prevenciji rizičnog ponašanja.
Uloga zdravstvenih ustanova i ustanova socijalne skrbi jest da kroz interdisciplinarnu suradnju s drugim dionicima razviju metode ranijeg otkrivanja djece i mladih s problemom pijenja alkohola. Lokalna i šira društvena zajednica trebala bi mladima osigurati prostore i sadržaje u kojima će se moći okupljati i zabavljati bez alkohola, donošenjem novih zakonskih akata koji će ispraviti neprimjerene medijske poruke (npr. pivo se reklamira jer se deklarira kao hrana), ali i omogućiti provođenje već donesenih zakona.
Često je problem upravo u provedbi zakona pa svako toliko treba podsjetiti poslužitelje i prodavatelje alkoholnih pića o njihovim zakonskim obvezama i društvenoj odgovornosti koju imaju prema djeci (zabrana prodaje alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina propisana je člankom 11. stavkom 1. Zakona o trgovini, a zabrana usluživanja i dopuštanja konzumiranja člankom 13. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti). Stoga podržavamo već spomenutu kampanju sprječavanja maloljetničke konzumacije alkohola "Uključi savjest – ponekad djeci treba reći ne" i želimo joj uspjeh.
Željko Čižmek, mag.act.soc.
Literatura: Zrilić. S. (2008). Povezanost konzumacijskih navika srednjoškolaca i školskih izostanaka, Pedagogijska istraživanja, 5 (2), str. 167 – 184.
