Pravilnikom o mjerama zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta (Narodne novine, br. 123/15) propisani su uvjeti stručne osposobljenosti radnika, edukacija radnika za provođenje mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu, način provođenja mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, kriteriji za stručnu procjenu i provedbu mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, način provođenja mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, kao i visina iznosa i način isplate naknade za provedbu mjera stručne pomoći i potpore obitelji u ostvarivanju skrbi o djetetu te intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu.
Stručni radnik centra za socijalnu skrb dužan je o dobivenoj informaciji ili sumnji o ugroženosti djetetovih prava i dobrobiti, službenom bilješkom obavijestiti stručni tim kojeg čine socijalni radnik, psiholog i pravnik, a po potrebi i socijalni pedagog ili edukacijski rehabilitator. Službenu bilješku potpisuje stručni radnik, a svojim potpisom ovjerava ravnatelj centra. Potom slijedi procjena ugroženosti prava i dobrobiti djeteta čiji su kriteriji detaljno propisani člankom 4. Pravilnika. Socijalni radnik i psiholog centra po provedenoj obiteljskoj procjeni sastavljaju izvješće, nakon čega stručni tim centra donosi zaključak o prijedlogu sudu za donošenje odluke o mjeri za zaštitu prava i dobrobiti djeteta.
Centar za socijalnu skrb može radi zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta odrediti:
1. žurnu mjeru izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji,
2. upozorenje na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu,
3. mjeru stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu i intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu,
4. mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta iz nadležnosti suda.
Žurnu mjeru izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji centar može odrediti neovisno o tome je li u tijeku provođenje ili određivanje druge mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta. Upozorenje roditeljima na pogreške i propuste postiže se kroz neposredno savjetovanje o čemu se sastavlja zapisnik koji se uručuje roditeljima ili drugoj osobi kojoj je mjera namijenjena.
Mjera koja se najčešće provodi u praksi je nadzor nad ostvarivanjem roditeljske skrbi pri čemu stručni tim centra izabire voditelja mjere. Regulativa mjere nadzora uređena je istovjetno kao i kod prijašnjeg Pravilnika o mjerama zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta (Narodne novine, br. 106/2014, 5/2015, 123/2015), s jednom iznimkom. Članak 14. izrijekom propisuje da ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi donosi plan edukacije za voditelja mjera intenzivnog nadzora. Edukacija se provodi u ministarstvu i ustanovama socijalne skrbi koje moraju imati prethodnu suglasnost ministarstva. Ključno je da se pitanje edukacije voditelja mjere nadzora regulira jer iskustva s terena ukazuju na to da voditelji mjere nadzora smatraju da nisu dovoljno educirani u području rada s nedobrovoljnim korisnicima odnosno kada u obitelji postoje problemi uzrokovani ovisnostima, nasiljem, alkoholizmom i sl.
Člancima 17. – 20., a u odnosu na članak 149. Obiteljskog zakona, novi Pravilnik propisuje obveze centra za socijalnu skrb u odnosu na mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta iz nadležnosti suda:
1. privremeno povjeravanje djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi
2. zabranu približavanja djetetu
3. oduzimanje prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi
4. povjeravanje djeteta s problemima u ponašanju radi pomoći u odgoju udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi i
5. lišenje prava na roditeljsku skrb.
Za kraj, ostaje nepoznanica zašto je ministarstvo socijalne politike i mladih donijelo novi Pravilnik koji je identičan onom starom uz svega tri djelomično izmijenjena članka. Svjesni smo da je postojala obveza ministarstva donijeti pravilnike za provedbu novog Obiteljskog zakona. Ipak, možemo istaknuti barem jedno pitanje koje je ovim pravilnikom moglo biti bolje uređeno, a to je plan i program edukacije voditelja mjere nadzora. Ako ministarstvo mora dati suglasnost na program izobrazbe voditelja mjere nadzora možda je ovim pravilnikom trebao biti propisan i sadržaj tog programa. Jasni standardi pridonijeli bi većoj transparentnosti sustava socijalne skrbi.
Željko Čižmek, mag. act. soc.