U siječnju 2016. objavljen je novi Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća (NN br. 3/16 – dalje: novi Pravilnik), koji je stupio na snagu 16. siječnja 2016. U odnosu na prije važeći Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća (NN br. 81/10 – dalje: prijašnji Pravilnik) novi Pravilnik donosi novine i poboljšanja koja se odnose na jasnije reguliranje određenih situacija te je nomotehnički usklađen sa Zakonom o radu (NN br. 93/14 – dalje: ZR).
Novi Pravilnik u najvećem dijelu prati sadržaj prijašnjeg Pravilnika (utemeljenje prvog radničkog vijeća; raspisivanje prvih, redovitih i izvanrednih izbora za radničko vijeće; donošenje odluke o provođenju izbora; lista kandidata za članove radničkog vijeća; način imenovanja i dužnosti izbornog odbora i biračkog odbora; obveze poslodavca u postupku izbora radničkog vijeća; utvrđivanje i objava popisa birača; glasački listić; način glasovanja za radničko vijeće; utvrđivanje i objavljivanje rezultata izbora za radničko vijeće; provođenje izbora za radnička vijeća organizacijskih jedinica i utemeljenje glavnog radničkog vijeća).
Novina je u tome što novi Pravilnik sada regulira i rad izbornog odbora te provođenje izbora budući da se odredbe o izbornom odboru, njegovom radu te provođenju izbora ne nalaze u tekstu novog ZR-a, a postojale su u tekstu prijašnjeg Zakona o radu (NN br. 149/09, 66/11, 82/12 i 73/13). Novim Pravilnikom propisuju se obveznici, rokovi i način dostave podataka o izabranim radničkim vijećima, koje odredbe prijašnji Pravilnik nije sadržavao. Naime, sada se u članku 24. novog Pravilnika poslodavcima kod kojih je utemeljeno radničko vijeće nameće obveza da ministarstvu nadležnom za rad pisanim putem dostave podatke o utemeljenom radničkom vijeću u roku deset dana od dana objave zapisnika o konačnim rezultatima izbora. Podaci koje je poslodavac dužan dostaviti su:
1) tvrtka, sjedište i osobni identifikacijski broj poslodavca pravne sobe, odnosno ime i prezime, adresa i osobni identifikacijski broj poslodavca fizičke osobe
2) podatak o tome tko je pokrenuo postupak
3) ukupan broj zaposlenih radnika u trenutku provođenja izbora
4) broj članova radničkog vijeća, odnosno broj članova radničkih vijeća organizacijskih jedinica i glavnog radničkog vijeća, ako je organizirano, te
5) datum utemeljenja radničkog vijeća.
Utemeljenje prvoga radničkog vijeća
U dijelu Pravilnika koji se odnosi na utemeljenje prvoga radničkog vijeća treba istaknuti da od sada prijedlog za utemeljenje prvoga radničkog vijeća mogu podnijeti u pisanom obliku sindikati koji kod poslodavca imaju svoje članove ili najmanje 20% radnika zaposlenih kod poslodavca (prije je minimalni postotak bio 10% radnika), čime je novi Pravilnik usklađen sa ZR-om.
Nadalje, novim Pravilnikom u članku 2. stavak 3. sada je jasno i nedvojbeno propisano tko je dužan dostaviti prijedlog za utemeljenje prvog radničkog vijeća, što je prije bilo sporno s obzirom na jezičnu nespretnost članka 2. stavka 3. prijašnjeg Pravilnika. Naime, u praksi nije bilo jasno čija je to zadaća, odnosno ima li tu obvezu predlagatelj ili poslodavac, pa se u praksi događalo da su poslodavci smatrali da je to obveza predlagatelja, ali su istovremeno onemogućavali predlagatelje da ispune tu obvezu. Također, sada je nedvojbeno propisano da predlagatelj liste kandidata mora na skupu radnika predložiti svog člana i njegovog zamjenika u izbornom odboru, iz redova radnika zaposlenih kod poslodavca ili u organizacijskoj jedinici poslodavca. Prijašnjim je Pravilnikom bilo propisano da člana i zamjenika u izbornom odboru određuju svi oni koji namjeravaju podnijeti listu kandidata za članove radničkog vijeća, pa bi se u praksi događalo da se lista kandidata ne podnese, a u izbornom odboru budu imenovani članovi i zamjenici onih koji su listu namjeravali podnijeti, ali na kraju to nisu učinili.
Skup radnika koji se saziva da bi se utvrdili uvjeti za utemeljenje radničkog vijeća i imenovanja izbornog odbora, prema novom Pravilniku, saziva se na mjestu rada na kojemu je moguće okupiti najveći broj radnika, a odluka o njegovu sazivanju objavljuje se, kao i do sada, na svim oglasnim mjestima poslodavca, ali ne kao prije, najmanje 3, već 8 radnih dana prije održavanja skupa. O održanom skupu radnika sastavlja se zapisnik kojeg potpisuje potpisnik predlagatelja i objavljuje ga na svim oglasnim mjestima poslodavca.
Raspisivanje redovitih i izvanrednih izbora za radničko vijeće
U vezi s raspisivanjem redovitih izbora za radničko vijeće, kao novinu treba istaknuti da radničko vijeće imenuje izborni odbor najkasnije četiri tjedna prije isteka svog izbornog razdoblja.
Postupak raspisivanja izvanrednih izbora za radničko vijeće ostao je isti, osim što se sada na izvanrednim izborima za radničko vijeće, provedenim ako je u sporu radi poništenja izbora za radničko vijeće privremenom mjerom suda zabranjeno djelovanje radničkog vijeća do pravomoćnost okončanja spora, članovi i zamjenici članova radničkog vijeća biraju na vrijeme do pravomoćnog okončanja spora pred sudom, odnosno na rok od četiri godine (prije 3 godine) od dana objavljivanja rezultata izvanrednih izbora, ako je sud pravomoćnom odlukom poništio prethodno provedene izbore. Time je provedeno usklađenje sa ZR-om u dijelu koji se odnosi na trajanje mandata radničkog vijeća (članak 144. stavak 1. ZR-a glasi: „(1) Radničko vijeće bira se na izborno razdoblje od četiri godine od dana objave konačno utvrđenih rezultata izbora.“)
Izborni odbor i način njegova rada
Uvodno smo napomenuli da novi Pravilnik sada regulira i rad izbornog odbora budući da se odredbe o izbornom odboru i njegovom radu ne nalaze u tekstu novog ZR-a. Stoga se člankom 5. regulira ustroj i sastav izbornog odbora, a dodana je i nova odredba koja rješava situaciju ako bi izborni odbor (koji inače ima neparan broj članova) imao parni broj članova, tako što propisuje da će dodatnog člana i zamjenika dodatnog člana, imenovati skupina radnika koja okuplja najveći broj radnika, a ako u postupku izbora za radničko vijeće ne sudjeluje skupina radnika, dodatnog člana i zamjenika dodatnog člana imenovat će sindikat s najvećim brojem članova.
Novi Pravilnik zbog navedenih razloga regulira i rad izbornog odbora. Prema članku 9. novog Pravilnika izborni odbor provodi i nadzire glasovanje te utvrđuje rezultate izbora. Također, on se brine o pravilnom provođenju izbora i objavljuje rezultate izbora, a prije objave rezultata izbora može odlučiti da se zbog utvrđenih nepravilnosti, dio ili cijeli izborni postupak ponovi. O radu izbornog odbora vodi se zapisnik, kojeg potpisuje i nakon provedenih izbora javno objavljuje predsjednik izbornog odbora.
Vrijeme, mjesto i način provođenja izbora za radničko vijeće
Odluka o provođenju izbora za radničko vijeće objavljuje se na svim oglasnim mjestima i dostavlja se poslodavcu idućeg radnog dana po donošenju. Njome se, između ostalog, obavještava o mogućnosti glasovanja putem pošte ili na drugom biračkom mjestu. Naime, novim Pravilnikom uvedena je mogućnost glasovanja na drugom mjestu koje je različito od mjesta gdje radnik radi. Prema članku 7. stavak 7. i 8. novog Pravilnika radniku koji na dan glasovanja zbog potrebe posla neće biti na biračkom mjestu svoje organizacijske jedinice, izborni odbor, na njegov zahtjev, dužan je omogućiti glasovanje na biračkom mjestu organizacijske jedinice u kojoj će se zateći za vrijeme glasovanja. U tom slučaju izborni odbor je odmah po zahtjevu radnika dužan po službenoj dužnosti brisati radnika iz izvoda popisa birača na biračkom mjestu njegove organizacijske jedinice i upisati ga u izvod popisa birača organizacijske jedinice u kojoj će se radnik zateći za vrijeme glasovanja.
Određene dopune, a time i pojašnjenja, učinjene su u članku 7. stavak 5. novog Pravilnika koji se odnosi na glasovanje putem pošte. Naime, tom odredbom sada je propisano da je radnik dužan dopisni glasački listić uputiti poštom na adresu sjedišta poslodavca, u zatvorenoj omotnici koju je primio uz glasački listić, s naznakom: „ne otvarati – za Izborni odbor“.
Zbog izričaja odredbe prijašnjeg Pravilnika (članak 5. stavak 4.), nije postojala obveza da radnici izbornom odboru pojedinačno dostavljaju svoj glasački listić, u omotnici, već se u praksi dešavalo da se u jednoj zatvorenoj omotnici izbornom odboru dostavljaju glasački listići više radnika, čime je bila povrijeđena tajnost glasovanja. Sada je novim Pravilnikom svaki pojedinačni radnik izričito dužan dostaviti izbornom odboru svoj glasački listić, čime se pridonosi tajnosti glasovanja, a čija obveza poštovanja proizlazi iz članka 15. stavak 1. novog Pravilnika prema kojem je glasovanje za izbor radničkog vijeća neposredno i tajno.
Novi Pravilnik unosi i novinu u način glasovanja na način da se člankom 15. stavak 2. Pravilnika propisuje iznimka od pravila da se glasuje na mjestu odnosno mjestima održavanja izbora. Naime, ako je kod poslodavca omogućeno elektroničko glasovanje koje osigurava neposrednost i tajnost glasovanja, izborni odbor može odlučiti da se izbori provedu elektroničkim putem umjesto na mjestu održavanja izbora, te odrediti način takvog glasovanja.
Izbore za radničko vijeće nemoguće je provesti bez interakcije izbornog odbora i poslodavca (jer je npr. nemoguće sastaviti popis birača bez da poslodavac izbornom odboru dostavi popis radnika – što mu je uostalom i zadaća prema članku 11. stavak 1. novog Pravilnika). Među ostalim, poslodavac mora omogućiti provođenje izbora za radničko vijeće te snosi sve troškove izbora. Naime, prema članku 11. stavak 4. novog Pravilnika, poslodavac je dužan osigurati materijalno-tehničke uvjete i omogućiti nesmetano glasovanje za izbor radničkog vijeća u vrijeme i na biračkim mjestima koje je odredio izborni odbor te je dužan odluke i obavijesti izbornog odbora objaviti na svojim oglasnim mjestima na zahtjev izbornog odbora, koje odluke i obavijesti do sada nije bio dužan objavljivati.
Skupna lista kandidata za članove radničkog vijeća – tzv. koalicija sindikata
Temeljem dosadašnjih primjera u praksi u članku 8. Pravilnika propisuje se mogućnost da više sindikata zajedno predlože listu kandidata za radničko vijeće, odnosno propisuje se mogućnost "koalicije sindikata" kao predlagača liste kandidata za radničko vijeće. Naime, člankom 8. stavak 1. novog Pravilnika propisano je da predlagatelj liste kandidata za članove radničkog vijeća može biti sindikat, više sindikata zajedno koji imaju članove zaposlene kod poslodavca i svaka skupina od najmanje dvadeset posto radnika. U slučaju da više sindikata predlaže zajedničku listu kandidata za radničko vijeće, svi sindikati u koaliciji predlažu jednog predstavnika u izborni odbor.
U dosadašnjoj praksi postupanja, u slučaju da je više sindikata predlagalo zajedničku listu članova radničkog vijeća i zamjenika članova, svi sindikati u koaliciji izabirali su svog predstavnika u izborni odbor, iako bi, s obzirom da zajednički predlažu jednu listu kandidata za članove radničkog vijeća, trebali predložiti samo jednog člana u izborni odbor.
Glasački listić
Izborni odbor odlučuje o broju glasačkih listića koji će biti pripremljeni za glasovanje za izbor radničkog vijeća, a koji broj ne smije biti manji od broja radnika upisanih u popis birača, niti veći za više od 5% toga broja. Glasačke listiće pečatom ovjerava predstavnik poslodavca u prisustvu predsjednika izbornog odbora.
Novi Pravilnik donio je određene promjene u izgledu glasačkog listića: glasački listići označavaju se serijskim brojem i ovjeravaju pečatom poslodavca i potpisom, parafom ili faksimilom potpisa predsjednika izbornog odbora. Pri dnu glasačkog listića mora se staviti sljedeća napomena: „Glasuje se isključivo zaokruživanjem jednog od rednih brojeva“. No, u Obrascu br. 16 i 17., koji se nalaze u Obrascima koji su tiskani uz Pravilnik i čine njegov sastavni dio, ne nalazimo prostor za oznaku serijskog broja glasačkog listića.
No, budući da primjena Obrazaca, prema članku 23. novog Pravilnika, nije obvezna, a članak 13. stavak 2. izričito propisuje da se „glasački listići označavaju serijskim brojem“, smatramo da se predloženi Obrazac 16 i 17 mogu koristiti uz dodavanje oznake serijskog broja listića.
Novim Pravilnikom jasnije su propisani slučajevi u kojima će se smatrati da je listić nevažeći. Dakle, nevažeći je onaj glasački listić:
1) na kojem nije zaokružen niti jedan od rednih brojeva
2) na kojem je zaokruženo više od jednog broja
3) koji nije dostavljen na način propisan odredbom članka 7. stavka 5. novog Pravilnika, odnosno kojeg radnik nije uputio poštom na adresu sjedišta poslodavca, u zatvorenoj omotnici koju je primio uz glasački listić, s naznakom: „ne otvarati – za Izborni odbor“.
Došlo je i do jedne sitne novine u vezi s postupanjem prije uručenja glasačkog listića glasaču. Naime, člankom 14. novog Pravilnika sada je propisana, kao valjana identifikacijska isprava, osim osobne iskaznice i putovnice, i interna identifikacijska isprava (npr. kartica za prijavu/odjavu s posla odnosno za beskontaktno otvaranje vrata u prostorima poslodavca, itd.), koja će se od radnika zatražiti radi utvrđivanja njegovog identiteta u trenutku kada je pristupio glasovanju, ako niti jedan od članova toga odbora ne može potvrditi identitet radnika.
Pravovaljanost izbora
Budući da novi Zakon o radu više ne sadržava odredbe o provođenju izbora, pa tako ni odredbu o potrebnom minimalnom broju glasača izašlih na izbore za radničko vijeće, kao uvjet valjanosti izbora u članku 17. novog Pravilnika propisano je da su izbori valjani ako je glasovala najmanje jedna trećina radnika s biračkim pravom. Radi se o odredbi koja sadržajno odgovara članku 145. stavak 3. prijašnjeg Zakona o radu.
Biljana Barjaktar, dipl. iur.
Literatura:
Marina Kasunić Peris: Promjene u postupku izbora radničkih vijeća, Informator br. 6404 od 8. veljače 2016.