Šteta nastala u vezi s opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti i za nju odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. No, ako je vlasniku oduzeta opasna stvar na protupravan način, za štetu koja od nje potječe ne odgovara on, nego onaj koji mu je oduzeo opasnu stvar, ako vlasnik nije za to odgovoran (članak 1065. Zakona o obveznim odnosima).
Budući da Zakon o obveznim odnosima ne daje definiciju opasne stvari, konkretnije određenje tog pojma možemo pronaći u sudskoj praksi pa je tako u Odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, br. Rev 190/2007-2 od 27. ožujka 2007. istaknuto da su opasne stvari one „koje po svojoj namjeni, osobinama, položaju, mjestu i načinu uporabe ili na drugi način čine povećanu opasnost štete za okolinu, pa ih se mora nadgledati i upotrebljavati s povećanom pozornošću.“.
U nastavku donosimo primjere nekoliko sudskih odluka koje bi trebale razjasniti što se smatra opasnom stvari, a odnose se na:
1) psa koji se kreće javnim putem bez kontrole vlasnika (Županijski sud u Varaždinu, br. Gž-2997/15-3 od 10. ožujka 2016.)
2) konja koji se bez ikakvog nadzora i noću kreće javnom prometnicom (Županijski sud u Bjelovaru, br. Gž-835/11-2 od 8. prosinca 2012.)
3) divljač na javnoj cesti čak iako inače ne egzistira na lovištu uz cestu (Županijski sud u Varaždinu, br. Gž.713/06-2 od 27. lipnja 2006.)
4) strojni iskop zemljišta u okviru redovnih poslova na održavanju javnih cesta (Županijski sud u Varaždinu, br. Gž-3095/13-2 od 1. prosinca 2014.)
5) stablo drveta velike krošnje nagnuto iznad hotelskog restorana (Županijski sud u Bjelovaru, br. Gž-3532/13-2 od 6. ožujka 2014.)
6) mokre i klizave pločice u vrijeme nastanka štetnog događaja, bez obzira što je riječ o protukliznim pločicama (Županijski sud u Varaždinu, br. Gž.264/12-4 od 25. ožujka 2013.)
7) betonske blokove postavljene uzdužno i poprečno na cesti (Županijski sud u Varaždinu, br. Gž.479/03-3 od 15. travnja 2003.)
8) teretno vozilo s natovarenim priključnim vozilom, šlepom, u prometu (Županijski sud u Varaždinu, br. Gž.3218/11-2 od 13. veljače 2012.)
9) masnu mrlju na cesti (Županijski sud u Varaždinu, br. Gž.5011/12-2 od 5. ožujka 2013.)
10) neispravan plinski sustav u stanu (Vrhovni sud Republike Hrvatske, br. Rev 1284/09-4 od 19. svibnja 2010.)
11) otvoreni bazen pun vode namijenjen kupanju djece (Vrhovni sud Republike Hrvatske, br. Rev 1243/07-2 od 1. travnja 2008.)
Dakle, iz sudske prakse je razvidno da stvar može predstavljati povećanu opasnost od prouzrokovanja štete zbog svojih osobina odnosno svoje prirode, što je osobito uočljivo na primjeru životinja (bilo pitomih ili divljih) jer je njihovo ponašanje samo djelomično predvidljivo ili pak potpuno nepredvidljivo. Stvar, također, može predstavljati povećanu opasnost od prouzrokovanja štete s obzirom na njezine određene karakteristike i nedostatke (primjer neispravnog plinskog sustava u stanu) ili s obzirom na njezin položaj u prostoru (primjer betonskih blokova postavljenih uzdužno i poprečno na cesti).
Što se tiče odgovornosti za štetu ako je stvar predana trećoj osobi, umjesto vlasnika stvari, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna da je nadgleda, a nije kod njega na radu. No, i pored nje će odgovarati i vlasnik stvari ako je šteta proizašla iz neke skrivene mane ili skrivenog svojstva stvari na koje joj nije skrenuo pozornost. U tom slučaju odgovorna osoba koja je isplatila naknadu oštećeniku ima pravo zahtijevati cijeli njezin iznos od vlasnika.
Vlasnik opasne stvari koji ju je povjerio osobi koja nije osposobljena ili nije ovlaštena njome rukovati, odgovara za štetu koja potekne od te stvari.
Vezano za oslobođenje od odgovornosti, prema članku 1067. Zakona o obveznim odnosima, vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Također, oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. Vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete. Ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje.
Željko Čižmek, mag.act.soc.