Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima  01 5999 918
Traži po   > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja Video klipovi  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 
  Označi     - +   *  

U središtu

13.2.2017

Postupak stečaja potrošača pred nadležnim općinskim sudom

Zakon o stečaju potrošača stupio je na snagu 1. siječnja 2016. i njime je omogućen stečaj nad imovinom fizičkih osoba. Svrha zakona je poštenog potrošača osloboditi od obaveza koje preostanu nakon unovčenja njegove imovine i raspodjele prikupljenih sredstava vjerovnicima, a nakon razdoblja provjere ponašanja.

Postupak se odvija u dvije faze, prva u izvansudskom postupku koji provodi posrednik u savjetovalištu Financijske agencije1, a druga u sudskom postupku pred nadležnim općinskim sudom. U članku opisujemo drugu fazu postupka i to ispitivanje podnesenog prijedloga za pokretanje postupka stečaja potrošača, zakazivanje pripremnog ročišta i donošenje rješenja kojim se stečajni postupak otvara i zaključuje na temelju članka 58. stavak 1. Zakona o stečaju potrošača (Narodne novine 100/15, u nastavku: ZSP).

Ispitivanje podnesenog prijedloga za pokretanje postupka

Sudski postupak stečaja potrošača pokreće se na prijedlog potrošača, za razliku od izvansudskog postupka, kojeg može, uz potrošača, pokrenuti i svaki njegov vjerovnik. Prema tome, pitanje aktivne legitimacije podnositelja prijedloga na taj je način jasno uređeno. Uz prijedlog, potrošač je dužan priložiti:
1. potvrdu savjetovališta da pokušaj sklapanja izvansudskog sporazuma nije uspio
2. popis imovine i obveza
3. plan ispunjenja obveza.

Dokumenti navedeni u toč. 2. i 3. podnose se na propisanom obrascu, no, ako nisu podneseni na tim obrascima, ali sadrže sve što zakon predviđa, ne može se smatrati da su neuredni i sud po njima mora postupati2. No, ako te isprave nisu podnesene, sud će prijedlog odbaciti, bez naknadnog pozivanja potrošača da ih dostavi.

U postupku stečaja potrošača isključivo je stvarno i mjesno nadležan općinski sud na čijem području potrošač ima prebivalište. U situaciji kada sud kojem je prijedlog podnesen utvrdi da je prijavljeno prebivalište potrošača na području nadležnosti drugog suda, oglasit će se mjesno nenadležnim i predmet ustupiti nadležnom sudu.

U ovoj fazi postupka sud ima obaveze utvrditi i je li osoba koja podnosi prijedlog potrošač te postoji li stečajni razlog.

Prvo pitanje rješava odredba članka 4. stavak 2. ZSP-a i to je u biti svaka fizička osoba. ZSP je omogućio provođenje postupka stečaja potrošača kad je riječ o obrtniku odnosno osobi koja ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti. Ako takva osoba podnosi prijedlog, potrebno je provjeriti sve uvjete iz članka 4. stavak 3. ZSP-a (da nema više od 20 vjerovnika, da obveze iz obavljanja djelatnosti ne prelaze iznos od 100.000,00 kn, da nema obveza iz radnih odnosa koje proizlaze iz obavljanja djelatnosti i da nije pokrenut predstečajni ili stečajni postupak), a ako ti podaci nisu navedeni u prijedlogu, podnositelja treba pozvati da ih dostavi. Radi provjere tih podataka sud može i sam utvrđivati činjenice, s obzirom da sukladno članku 24. ZSP-a sud po službenoj dužnosti utvrđuje činjenice koje su važne za postupak i radi toga može izvoditi sve potrebne dokaze, prikupljati obavijesti, obavljati uvid u odgovarajuće javne knjige, registre, upisnike i očevidnike3. Bitno je naglasiti da se osobom u smislu članka 4. stavak 3. ZSP-a može smatrati samo potrošač koji u trenutku podnošenja prijedloga ima otvoren obrt, u protivnom, ima se smatrati potrošačem u smislu članka 4. stavak 2. ZSP-a.

Nastavno, sud mora utvrditi sukladno članku 5. ZSP-a postoji li stečajni razlog. Stečajni razlog postoji ako je potrošač nesposoban za plaćanje, a to znači da najmanje 90 dana uzastopno ne može ispuniti jednu ili više dospjelih novčanih obveza u ukupnom iznosu većem od 30.000,00 kn. Za pretpostaviti je da je već tijekom izvansudskog postupka utvrđeno da je taj razlog ispunjen, pa bi bilo korisno da se u potvrdi koju savjetovalište izdaje u smislu članka 18. stavak 3. ZSP-a navede:

1. je li riječ o potrošaču iz članka 4. stavak 2. ili iz članka 4. stavak 3. ZSP-a i kako je to utvrđeno te

2. kako je utvrđen stečajni razlog iz članka 5. ZSP-a.

Ako ne postoji koji od tih razloga (sud utvrdi da potrošač nije nesposoban za plaćanje ili je riječ o obrtniku koji je već pokrenuo stečajni ili predstečajni postupak ili ima obveza prema radnicima), prijedlog za pokretanje stečaja potrošača trebalo bi odbaciti jer nisu ispunjene formalne pretpostavke.

Sljedeća sudska radnja je pozivanje potrošača na predujmljivanje troškova postupka u paušalnom iznosu ne manjem od 1.000,00 kn, a ako predujam ne bude plaćen u roku koji sud odredi, sud će prijedlog odbaciti na temelju odredbe članka 114. stavak 5. Stečajnog zakona (Narodne novine 71/15, u nastavku: SZ), koji se u ovom postupku podredno primjenjuje.

Zakazivanje pripremnog ročišta

Radi provjere podataka iz potvrde te drugih okolnosti i činjenica koje su bitne za donošenje odluke o otvaranju stečajnog postupka ili eventualno odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, sud zakazuje pripremno ročište.

Sud bi na pripremnom ročištu trebao rekonstruirati cjelokupni financijski život potrošača, počevši od završenog školovanja i prvog zaposlenja pa do današnjeg dana, s informacijama: gdje je radio, koliku je imao plaću, na što je trošio plaću, je li stjecao imovinu (kupio stan, auto, ušteđevina, dionice) te što je kupovao.

Zatim je potrebno steći uvid i u obiteljsku situaciju:
- bračni/izvanbračni/partnerski odnosi
- djeca i njihovo uzdržavanje
- roditelji (zbog mogućnosti nasljeđivanja u budućnosti)4
- braća i sestre, te podaci o njihovoj financijskog situaciji, primanjima i imovini.

Potrošač mora opisati i tijek nastanka svojih financijskih obaveza:
- kada su nastali prvi dugovi, neplaćeni računi itd. (možda su nastale neke izvanredne, nepredvidive okolnosti kao razvod, bolest, otkaz, koje se nisu mogle predvidjeti i za koje se nije moglo pripremiti)
- ako je dizao kredite, za što je novac utrošen i zašto ih nije mogao vraćati (možda se radilo o nabavi luksuznih stvari, putovanjima i sl.)
- ako je pozajmljivao od trećih, za što je novac utrošen i zašto pozajmice nije vraćao
- ako su računi za teleoperatore, što je poduzeo da troškove racionalizira5.

Zatim treba proanalizirati sve pobrojane obveze iz popisa obveza:
- je li potrošač bio glavni dužnik, sudužnik, jamac
- iz kojeg je pravnog odnosa obveza nastala (zajam, kredit, ispostavljeni račun; kod obrtnika će se vjerojatno raditi o neplaćenim doprinosima i sl.)
- kada je obveza dospjela
- zašto se nije mogla podmirivati
- vodi li se postupak (ovršni, parnični) u vezi te obveze.

U ovoj fazi postupka nije bitno utvrditi točnu visinu obveza kao ni sve vjerovnike, jer stečajni postupak još nije otvoren. Provjera i dopuna tražbina u smislu članka 49. stavak 3. ZSP-a bit će potrebna samo ako postoji plan ispunjenja obveza. No, u dosada započetim postupcima, potrošači predlažu 100% umanjenje obveza, što znači da nema plana ispunjenja obveza kojeg bi trebalo razmatrati.

Ako je riječ o situaciji gdje je izgledno donošenje rješenja u smislu članka 58. ZSP-a (odluka o otvaranju i zatvaranju jer je imovina neznatne vrijednosti ili nije dovoljna ni za namirenje troškova postupka), nema potrebe točno utvrditi sve vjerovnike i njihove obveze. To će postati važno ako potrošač tijekom razdoblja provjere ponašanja stekne neku imovinu, pa će doći do naknadne diobe.

Konačno, potrebno je ustanoviti trenutnu financijsku i sveukupnu situaciju potrošača: koja su mu primanja, s kime živi, od čega živi, prima li socijalnu pomoć, kako plaća račune (za režije, mobitel itd.), posjeduje li kreditne kartice, što ima u vlasništvu od imovine.

Isto tako, potrebno je ispitati potrošača u mogućem budućem stjecanju imovine ili prihoda: ima li u izgledu neki posao ili ga traži, očekuje li nasljedstvo, očekuje li isplatu iz nekog sudskog ili drugog postupka (npr. povrat imovine, izvlaštenje), ima li plan ispunjenja svojih obveza u narednom razdoblju.

U svakom slučaju, podaci koje sud mora saznati podudaraju se s podacima koji se traže i temeljem članka 13. ZSP-a u odnosu na sadržaj popisa imovine i obaveza i sud na taj način može prekontrolirati je li ono što je navedeno u popisu potkrijepljeno i iskazom.

To je važno jer ako potrošač u razdoblju provjere ponašanja stekne imovinu iz koje se mogu namiriti vjerovnici, na odgovarajući će se način primijeniti odredbe Stečajnog zakona o nastavljanju postupka radi naknadne diobe (članak 58. stavak 3. ZSP-a).

Svi ti podaci bit će korisni povjereniku (kada će npr. provjeravati stanje potrošačeve imovine), ali će služiti i u fazi donošenja odluke o oslobođenju od obveza, jer sud može samo poštenog potrošača osloboditi od obveza, a poštenje se utvrđuje uzimajući u obzir ponašanje potrošača i prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka (članak 2. ZSP-a).

Bilo bi korisno upoznati potrošača da će povjerenik podnositi kvartalna izvješća o svim podacima koji su od utjecaja na tijek postupka (članak 40. stavak 3. ZSP-a) te na obveze potrošača u smislu članka 73. ZSP-a (davati obavijesti o poslu, nastojanjima da nađe posao, predati naslijeđenu imovinu, prijaviti promjenu mjesta stanovanja ili mjesta zaposlenja).

Donošenje rješenja

Na temelju prikupljenih podataka i iskaza potrošača, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 58. ZSP-a, sud donosi rješenje kojim otvara i zaključuje postupak stečaja potrošača, određuje razdoblje provjere ponašanja u trajanju od pet godina i imenuje povjerenika. Napominjemo da se povjerenik izabire i imenuje na temelju članka 37. i 38. ZSP-a, metodom slučajnog odabira u skladu s odredbama članka 6. i 7. Pravilnika o pretpostavkama i načinu izbora povjerenika metodom slučajnog odabira (Narodne novine 7/16).

Istovremeno s donošenjem rješenja, sud mora pozvati imenovanog povjerenika radi davanja izjave da se prihvaća dužnosti u smislu članka 39. ZSP-a, a nakon davanje izjave sud će povjereniku predati potvrdu o imenovanju. Povezujući ovu odredbu sa člankom 42. ZSP-a kojim je određeno da je povjerenik dužan otvoriti poseban transakcijski račun kod financijske institucije za svakog pojedinog potrošača nad kojim je otvoren stečaj, a koji mora otvoriti najkasnije prvi dan nakon što ga je sud imenovao, proizlazi da bi takav račun povjerenik morao otvoriti i prije nego što je dao izjavu da se prihvaća dužnosti. Osim otvaranja posebnog transakcijskog računa, povjerenik će sukladno članku 218. SZ-a, koji se temeljem članka 23. ZSP-a podredno primjenjuje, zatvoriti sve račune potrošača.

Nadalje, potrebno je pozvati potrošača radi sastavljanja i unošenja u zapisnik izjave o ustupu u smislu članka 71. ZSP-a.

Naime, u razdoblju provjere ponašanja na povjerenika prelazi pravo raspolaganja imovinskim pravima koja ulaze u stečajnu masu. Ako u tom razdoblju potrošač stekne neku imovinu, povjerenik može njome raspolagati u ime i za račun potrošača, a prema članku 73. stavak 2. ZSP-a naslijeđenu imovinu potrošač mora predati povjereniku. Da bi se povjerenik mogao legitimirati kod nadležnih tijela i vršiti svoju dužnost, mora imati za to valjano ovlaštenje sadržano u izjavi o ustupu. Zakon nije riješio koje posljedice nastupaju ako potrošač ovu svoju obavezu ne ispuni, no, ta se okolnost može razmatrati kod ocjene poštenja potrošača vezano uz donošenje odluke o oslobođenju ili o uskrati oslobođenja od preostalih obveza.

Jasna Gažić Ferenčina, sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu
________________________________

1 Izvansudski postupak mogu provoditi i druge osobe koje su dobile dozvolu za obavljanje poslova savjetovališta.

2 Ovo i bez obzira na izričitu odredbu članka 6. ZSP-a prema kojoj će sud podnesak koji nije podnesen na propisanom obrascu, odbaciti kao nedopušten. Formalistički pristup i doslovna interpretacija ove odredbe mogli bi dovesti do povrede prava na pristup sudu, zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava.

3 Tako se npr. od Porezne uprave mogu tražiti podaci o tome je li potrošač evidentiran kao obveznik poreza s bilo kojeg osnova, a ako je potrošač obrtnik, je li evidentiran kao obveznik poreza i doprinosa te je li evidentiran kao obveznik obračunavanja, obustavljanja i plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje iz plaće radnika i doprinosa za obvezna osiguranja na plaću radnika, te ima li s tih osnova dugovanja (to je važno radi provjere uvjeta iz članka 4. stavak 3. točka 3. ZSP-a). Ti se podaci mogu tražiti i od Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje.

4 Potrošača bi trebalo pitati je li se unazad tri godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja potrošača odrekao nasljedstva ili je svoj nasljedni dio ustupio, radi primjene članka 62. ZSP-a.

5 Uočeno je da se u pojedinoj prijavi potraživanja kao vjerovnici pojavljuju različiti teleoperatori iz čega se može zaključiti da je potrošač prelazio kod drugog operatora kada bi ga prethodni zbog neplaćanja isključio.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2017

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite