Riječ je o jednom od zakona iz paketa zakona iz područja graditeljstva i prostornoga uređenja koji će biti izmijenjeni. Naime, u Hrvatskom saboru zaključena je rasprava i prihvaćen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, a 3. ožujka 2017. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji.
Kao što je poznato, rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju propisanih građevina, koji je bio određen Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, br. 86/12 i 143/13), istekao je 30. lipnja 2013. godine. Nakon proteka propisanog roka utvrđeno je da je na cjelokupnom području Republike Hrvatske zaprimljeno ukupno 826.948 zahtjeva za legalizaciju. Zbog što bržeg i efikasnijeg rješavanja tih zahtjeva Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, broj 143/13) osnovana je Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (u nastavku: Agencija) koja donosi rješenja o izvedenom stanju u slučajevima u kojima njihovo donošenje u razumnom roku ne može osigurati nadležno upravno tijelo. Statistički gledano, od početka kolovoza 2012. godine do početka 2017. godine pravomoćno je riješeno 450.000 predmeta, dakle više od 55% zaprimljenih predmeta, što je dosta zadovoljavajuće.
Takva brzina rješavanja predmeta moguća je jer se rješavanje tih predmeta financira iz naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (u nastavku: naknada) koja se prije ozakonjenja zgrade plaća na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, a što omogućava zapošljavanje na određeno vrijeme potrebnog broja službenika koji te predmete rješavaju kao i osiguravanje materijalnih uvjeta za njihov rad. Podsjetimo, 20% sredstava naknade prihod je proračuna jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave čije upravno tijelo donosi rješenje o izvedenom stanju i koriste se namjenski za rad tih upravnih tijela, a 20% sredstava naknade prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske kada rješenje o izvedenom stanju donosi Agencija, i koriste se namjenski za njezin rad.
No, kako se prihod od naknade smanjuje (jer su podnositelji zahtjeva za legalizaciju u velikom broju slučajeva naknadu već platili), time se automatski smanjuje i količina sredstava kojima se financira rad nadležnih tijela za rješavanje predmeta pa postoji opravdana bojazan da će se brzina rješavanja predmeta legalizacije usporiti. Osim toga, imajući u vidu činjenicu da se sve više povećava broj rješenja o izvedenom stanju za pomoćne zgrade i broj rješenja kojima se odbijaju zahtjevi za ozakonjenje, za očekivati je daljnje smanjenje prihoda od naknade. Treba spomenuti da se ovom izmjenom Zakona predlaže obveza povrata uplaćene naknade za zadržavanje u prostoru nezakonito izgrađene zgrade u slučaju u kojem nije doneseno rješenje o izvedenom stanju tj. u kojem zgrada nije ozakonjena, a u kojem slučaju nema obveze plaćanja te naknade. To je situacija u kojoj je zahtjev za donošenje tog rješenja odbijen ili odbačen, odnosno u kojoj je postupak donošenja tog rješenja obustavljen.
Stoga, da tempo rješavanja predmeta legalizacije ne bi došao u pitanje, zakonopisac je procijenio da je sredstva ostvarena od naknade potrebno preraspodijeliti tako da se poveća postotak tih sredstava koja pripadaju jedinicama lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave čija upravna tijela donose rješenja o izvedenom stanju, odnosno Agenciji. U navedenom smislu dio tih sredstava koje dobivaju spomenuta upravna tijela ili Agencija predlaže se povećati sa 20% na 30%, dok bi se dio tih sredstava koje dobiva Republika Hrvatska smanjio sa 50% na 40%.
Osim promjena koje će zahvatiti način raspodjele uplaćene naknade za legalizaciju (tzv. kazne), predlaže se i uvođenje dodatnog roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju do 30. lipnja 2018. godine. Naime, predlagatelj smatra da je prvobitni rok (30. lipnja 2013., odnosno 31. prosinca 2012. za zgrade za koje je do dana stupanja na snagu građevinski inspektor donio rješenje za uklanjanje) bio prekratak te da značajni broj zainteresiranih osoba za legalizaciju nije uspio na vrijeme predati zahtjev za donošenje tog rješenja. Vjerujemo da je propisivanje novog, dodatnog roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju motivirano (i) potrebom da se omogućavanjem legalizacije u drugom krugu namaknu dodatna sredstva za rješavanje i postojećih i budućih zahtjeva.
Osim navedenog, predloženom izmjenom Zakona dodatno će se pojasniti Zakon i otkloniti moguće dvojbe u vezi dostave putem oglasne ploče poziva za uvid u spis predmeta u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju i tog rješenja kada taj postupak provodi Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. Također, uredit će se pitanje arhiviranja spisa predmeta koji su riješeni u Agenciji, na jasniji način urediti pravne posljedice ozakonjenja zgrada koje su ozakonjene kao završene (naime, u članku 33. stavak 1. važećeg Zakona sada bi se jasno definiralo da se legalizirana zgrada u smislu propisa o gradnji smatra, ne kao do sada "postojećom zgradom", već "zgradom za koju je izdana građevinska dozvola i uporabna dozvola") i omogućiti evidentiranje u katastru svih ozakonjenih zgrada, odnosno ozakonjenih dijelova zgrada, a ne samo onih koje su ozakonjene kao završene.
Prijelaznim režimom predlaže se da se postupci započeti prema odredbama važećeg Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, br. 86/12 i 143/13) do stupanja na snagu izmjena Zakona imaju dovršiti prema odredbama važećeg Zakona. No, iznimno, postupci započeti prema odredbama važećeg Zakona do stupanja na snagu izmijenjenog Zakona dovršit će se prema odredbama izmijenjenog Zakona, ako je to povoljnije za stranku po čijem je zahtjevu postupak započet ili to ona zatraži.