U općoj odredbi članka 145. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/07, 39/13, 157/13 i 110/15 – u nastavku: PZ) propisano je da se odluke, podnesci i drugi dopisi dostavljaju:
- poštom,
- vlastitom dostavom tijela koje je odluku donijelo (vlastita dostavna služba),
- neposrednim uručivanjem kod tijela koje je odluku donijelo, ili
- na drugi način kojim se ostvaruje svrha dostave i ne dovodi u pitanje pravo obrane (primjerice putem policije).
O tome na koji će način biti obavljena dostava u svakom konkretnom slučaju odlučuje tijelo postupka, pri čemu treba voditi računa da odabrani način dostave bude najučinkovitiji.
U odnosu na okrivljenike, odredbe članka 145. stavka 6. PZ-a propisuju da se dostava obavlja:
- okrivljeniku fizičkoj osobi na adresu njegova stanovanja ili drugu adresu koju je prijavio sudu, radnom mjestu ili bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da će se zateći
- okrivljeniku fizičkoj osobi obrtniku i okrivljeniku koji se bavi drugom samostalnom djelatnošću na adresu sjedišta obrta ili samostalne djelatnosti, na adresu stanovanja ili na drugu adresu koju je prijavio sudu ili na bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da će se zateći
- okrivljeniku pravnoj osobi i drugom subjektu koji je s njom izjednačen na adresu sjedišta, odnosno na adresu koju je prijavila sudu ili na bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da će se zateći osoba koja je za nju ovlaštena primiti dopis.
Dakle, iz prethodno citiranih odredbi, a imajući u vidu i sadržaj članka 109.a PZ-a, proizlazi da je svim kategorijama okrivljenika zajedničko da im se dostava obavlja na adresu koju su prijavili u obavijesti počinitelju prekršaja prema članku 109.a PZ-a, uz iznimku okrivljenika iz članka 134. (uhićenje) i članka 136. PZ-a (okrivljenik koji nema prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj), kojima se dostava obavlja na adresu koju su neposredno prijavili tijelu postupka, jer se njima ne uručuje takva pisana obavijest. Naime, odredbom članka 109.a PZ-a, koja, uz ostalo, ima za cilj podizanje učinkovitosti vođenja prekršajnog postupka i skraćenje njegova trajanja, propisana je obligacija tužitelju da prije podnošenja optužnog prijedloga utvrdi točnu adresu prebivališta i boravišta počinitelja odnosno sjedišta počinitelja i da mu uruči pisanu obavijest, čija je funkcija kako upoznavanje počinitelja s njegovim pravima tako i s njegovim obvezama tijekom postupka, a sve radi efikasnijeg postupka.
Iznimnu važnost ima obveza okrivljenika propisana u odredbi članka 109.a stavka 1. točke 7. PZ-a, prema kojoj je okrivljenik do pravomoćnog završetka postupka i završetka postupka izvršenja dužan obavijestiti tijelo postupka o svakoj promjeni adrese prebivališta i boravišta odnosno sjedišta, jer će mu se, ako tako ne postupi ili ako izbjegava dostavu, sva pismena dostaviti putem oglasne ploče tijela postupka. Prema tome, postupanje protivno prethodnoj obvezi povlači za sobom mogućnost daljnje dostave svih poziva okrivljeniku putem oglasne ploče suda, sukladno čanku 145. stavku 5. PZ-a. Prethodno navedena odredba propisuje da ako se poziv ili odluka ne može stranci (ovlaštenom tužitelju i okrivljeniku) ili sudioniku u postupku (branitelju okrivljenika, zakonskom zastupniku ili opunomoćeniku, oštećeniku i drugoj osobi koje se tiče vođenje određenog prekršajnog postupka, primjerice osobi koja nije oštećena prekršajem, ali je od nje privremeno oduzet predmet) dostaviti jer nije sudu prijavila promjenu adrese ili postoje okolnosti koje ukazuju da očito izbjegava primitak poziva ili odluke, sud će istaknuti poziv ili odluku, uz iznimku presude kojom je okrivljeniku izrečena kazna zatvora ili maloljetnički zatvor, na oglasnu ploču suda i protekom osmog dana od stavljanja na oglasnu ploču dostava se smatra uredno obavljenom. Isto vrijedi i za dostavu pravomoćne odluke radi njezina izvršavanja.
Dakle, za razliku od prije, sada se počinitelja prekršaja, i prije podnošenja optužnog prijedloga, uručivanjem obavijesti iz članka 109.a PZ-a upozorava na obvezu prijavljivanja promjene adrese stanovanja, a i zaključak o tome da okrivljenik očito izbjegava primitak pismena više ne ovisi o prvoj urednoj dostavi poziva okrivljeniku, koja je u velikom broju slučajeva bila bezuspješna, jer se upravo u navedenoj obavijesti okrivljenik obavještava o pokretanju prekršajnog postupka protiv njega.
To znači da ako se nakon prvog pozivanja okrivljenika u postupku, poziv vrati s obavijesti da je okrivljenik nepoznat na adresi ili da je odselio, a nova adresa je nepoznata, tijelo postupka (sud i tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak) može odmah sukladno članku 145. stavku 5. PZ-a okrivljenika pozvati na sljedeće ročište putem oglasne ploče, u kojem slučaju se po proteku osam dana od stavljanja poziva na oglasnu ploču dostava poziva smatra uredno obavljenom. Isto tako, ako se nakon prvog pozivanja poziv vrati s obavijesti da je okrivljenik obaviješten, no da pošiljku nije podigao, tijelo postupka može zaključiti da okrivljenik izbjegava primitak i sljedeće će pozivanje obaviti stavljanjem poziva na oglasnu ploču, kada će također protekom osam dana od stavljanja poziva na oglasnu poču dostava poziva biti smatrana uredno obavljenom.
Isti modalitet postupanja vrijedi i za dostavu svih drugih pismena, uz napomenu da je, dakle, kao iznimka od takvog načina postupanja propisano dostavljanje okrivljeniku presude kojom mu je izrečena bezuvjetna kazna zatvora ili maloljetničkog zatvora, pri čemu je naglasak na „bezuvjetna“, što znači da mu se putem oglasne ploče može dostaviti presuda o uvjetnoj osudi. Glede izrečene bezuvjetne kazne zatvora možemo istaknuti da prema članku 146. stavku 5. PZ-a ako presudu kojom je okrivljeniku izrečena kazna zatvora nije moguće uredno uručiti okrivljeniku koji u postupku nema branitelja, sud može tom okrivljeniku postaviti branitelja po službenoj dužnosti koji će razmotriti spis i po potrebi podnijeti žalbu.
U tom kontekstu, obligacija uručenja obavijesti počinitelju prekršaja iz članka 109.a PZ-a propisana je za sve ovlaštene tužitelje, no ne i za tužitelja oštećenika, pa će tako u prekršajnim predmetima gdje je prekršajni postupak pokrenut po optužnom aktu oštećenika tužitelja (primjerice u predmetima zbog prekršaja iz Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima gdje je oštećenik tužitelj HDS-ZAMP ili u predmetima zbog prekršaja iz Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava gdje je oštećenik tužitelj HŽ-Putnički prijevoz d.o.o.) dostava putem oglasne ploče ovisiti o prvoj urednoj dostavi poziva okrivljeniku.
U konkretnom prekršajnom predmetu u kojem se prekršajni postupak vodio zbog prekršaja iz članka 189. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, kao i prvi, i ostali pozivi okrivljenicima vratili su se neuručeni, s naznakom dostavljača „obaviješten, nije podigao pošiljku“, odnosno „nepoznat“, nakon čega je prvostupanjski sud pozive okrivljenicima istaknuo na oglasnu ploču, čime je po proteku osam dana od dana njihovog stavljanja na oglasnu ploču smatrao dostavu poziva okrivljenicima uredno obavljenom. U žalbi podnesnoj protiv prvostupanjske presude žalitelji su indirektno upirali na to da je postupak proveden bez njihovog sudjelovanja kao stranaka u postupku protivno odredbama Prekršajnog zakona.
U svojoj odluci drugostupanjski sud zaključuje da iz odredbe članka 145. stavka 5. PZ-a proizlazi da mogućnost dostave poziva okrivljeniku, kao stranci u postupku, putem oglasne ploče suda podrazumijeva prvo uredno pozivanje okrivljenika kada je trebao biti upozoren na obvezu prijavljivanja promjene adrese stanovanja, a izvođenje zaključka o tome da okrivljenik očito izbjegava primitak poziva također ovisi o tome je li okrivljenik prije toga imao saznanje da se pred sudom protiv njega vodi određeni prekršajni postupak, što također ovisi o prvoj urednoj dostavi poziva okrivljeniku, odnosno o uredno uručenoj obavijesti počinitelju prekršaja iz članka 109.a Prekršajnog zakona. Budući da u konkretnom prvostupanjskom postupku, a kako to proizlazi iz stanja spisa, nije obavljeno prvo uredno pozivanje okrivljenika, odnosno da im nije uručena obavijest iz članka 109.a Prekršajnog zakona, uz napomenu da s obzirom na svojstvo tužitelja obveza uručivanja takve obavijesti u ovom predmetu nije niti egzistirala, drugostupanjski sud nalazi da se protekom osmog dana od stavljanja na oglasnu ploču suda, suprotno zaključku prvostupanjskog suda, ne može smatrati uredno obavljenom dostava poziva okrivljenicima za zakazano ročište u ovom prekršajnom predmetu.
Drugostupanjski sud zaključuje da s obzirom na to da u prvostupanjskom postupku dostava poziva okrivljenicima nije bilo uredno izvršena, prvostupanjski sud je tako provođenjem postupka bez sudjelovanja okrivljenika protivno odredbama Prekršajnog zakona počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 3. istog Zakona, pa da je stoga, sukladno članku 206. stavku 1. Prekršajnog zakona, valjalo, prihvaćanjem žalbe okrivljenika, ukinuti pobijanu presudu i dostaviti predmet na ponovno suđenje, u kojemu će prvostupanjski sud otkloniti bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka na koju mu je ukazano tom drugostupanjskom odlukom.
U jednom drugom slučaju postojale su okolnosti koje su upućivale da okrivljenik, koji ima saznanja da je protiv njega u tijeku prekršajni postupak, očito izbjegava primitak poziva, no i unatoč tome prvostupanjski sud nije dostavu poziva izvršio isticanjem poziva na oglasnu ploču, već je nakon ispitivanja svjedoka donio presudu kojom je okrivljenicu proglasio krivom. Protiv te presude okrivljenica je podnijela žalbu, uz ostalo, i zbog apsolutno bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 3. PZ-a. U svojoj odluci drugostupanjski sud zaključuje da slijedom odredbe članka 145. stavka 5. PZ-a, u slučaju postojanja okolnosti koje upućuju da okrivljenik, koji ima saznanja da je protiv njega u tijeku prekršajni postupak, očito izbjegava primitak poziva, kao što je to u konkretnom slučaju, prvostupanjski sud taj poziv treba istaknuti na oglasnu ploču i protekom osmog dana od dana stavljanja na oglasnu ploču dostava poziva smatra se urednom, pa da je tako u konkretnom slučaju trebalo postupiti i s pozivom upućenim okrivljenici, što prvostupanjski sud nije učinio. Stoga, drugostupanjski sud u konačnici zaključuje da u tom prekršajnom predmetu dostava poziva okrivljenici nije bila uredno izvršena, pa da je prvostupanjski sud provođenjem postupka bez njezine prisutnosti počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona.
Ističemo da je zadnjim izmjenama PZ-a (Narodne novine, broj 110/15) u cijelosti izmijenjena odredba članka 128. stavka 3., čime je otklonjeno preklapanje sadržaja obavijesti iz članka 109.a stavka 1. i sadržaja prvog poziva okrivljeniku koji je propisan prijašnjim člankom 128. stavkom 3. PZ-a. Tako sada sadržaj prvog poziva okrivljeniku ovisi od tome je li tužitelj podnio optužni prijedlog s priloženom obavijesti iz članka 109.a, koju je uredno potpisao počinitelj prekršaja, pa ako nije, tek u tom slučaju obvezni sadržaj poziva je i članak 109.a stavak 1. PZ-a, odnosno tada poziv mora sadržavati i upozorenje okrivljeniku o dužnosti obavještavanja tijela postupka o svakoj promjeni adrese prebivališta i boravišta odnosno sjedišta, te da će mu se ako tako ne postupi ili ako izbjegava dostavu, sva pismena dostaviti putem oglasne ploče.
Osim svega navedenog, bitno je istaći da u slučaju kada se prvi poziv okrivljeniku vrati s obavijesti da je nepoznat na adresi ili da je odselio, a nova adresa je nepoznata, ili da je obaviješten, a nije podigao pošiljku, i tijelo postupka za iduće ročište putem oglasne ploče pozove okrivljenika, održi to ročište, a zbog potrebe daljnjeg izvođenja dokaza odgodi ročište i zakaže novo ročište, tada je potrebno ponovno poslati poziv na raniju adresu i kada se poziv ponovno vrati s obavijesti da je okrivljenik odselio s adrese, a nova je nepoznata, ili da je obaviješten, a nije podigao pošiljku, tada se okrivljenika ponovno poziva putem oglasne ploče. U takvom slučaju tijelo postupka trebalo bi posebno voditi računa o tome da dovoljno ranije pokuša dostavu poziva okrivljeniku, a sve kako bi imalo vremena da po potrebi putem oglasne ploče pravodobno obavi dostavu poziva okrivljeniku.
U odnosu na tužitelja, valja napomenuti da je posebno odredbom članka 147. stavka 3. PZ-a propisano da se pismena svim tužiteljima dostavljaju na adresu koju su naznačili u optužnom prijedlogu ili koju su u međuvremenu prijavili sudu, pa ako dostava nije moguća na tu adresu, sva pismena istaknut će se na oglasnoj ploči suda i protekom roka od osam dana od isticanja smatra se da je dostava pravovaljana.
Radi usporedbe, na kraju možemo navesti da je odredbom članka 175. stavka 5. Zakona o kaznenom postupku propisano da ako se okrivljeniku ne može dostaviti dopis, zato što nije prijavio promjenu adrese ili je očito da na drugi način izbjegava primitak, dopis će, uz iznimku poziva za raspravu i presude u slučajevima iz stavka 6. toga članka, biti istaknut na oglasnoj ploči i internetskoj stranici suda, pa će se nakon proteka roka od osam dana uzeti da je dostava uredna, a na koji način će sud postupiti i kad dostavlja optužnicu. Odredbom stavka 6. istog članka, na koju se referira prethodno opisana odredba stavka 5., propisano je da ako okrivljeniku koji nema branitelja treba dostaviti presudu kojom mu je izrečena kazna zatvora ili presudu kojom je izrečen kazneni nalog, a presuda se ne može dostaviti na njegovu dosadašnju adresu, sud će okrivljeniku postaviti branitelja po službenoj dužnosti koji će obavljati tu dužnost dok se ne sazna nova adresa okrivljenika, te će se po proteku roka za upoznavanje sa spisima presuda dostaviti postavljenom branitelju i postupak nastaviti.
Željko Kudrić, dipl. iur.