Navedeno se primjenjuje isključivo na izaslanje zaposlenih osobau Republiku Austriju radi pružanja prijevozničkih usluga, i to kako usluga prijevoza robe, tako i usluga prijevoza putnika, no to ne obuhvaća stavljanje na raspolaganje radnika trećim osobama.
Razlikovanje pojma izaslanog radnika od pojma mobilnog radnika
Izaslani radnik je zaposlenik kojeg je poslodavac privremeno uputio u drugu državu članicu Europske unije radi pružanja usluga, dok su mobilni radnici oni koji se preseljavaju u drugu državu članicu Europske unije kako bi tamo dugoročno ili trajno postali dio tamošnjeg tržišta rada.
Prisutnost izaslanih radnika u drugoj državi Europske unije strogo je ograničeno na pružanje usluga, s time da ih i dalje zapošljava poduzeće koje ih je poslalo, te im je stoga boravak privremenog karaktera.
Međutim, mobilni radnici u Europskoj uniji koji se dugoročno ili trajno presele u drugu državu članicu Europske unije, ostvaruju socijalno osiguranje države domaćina, dok izaslani radnici (ako upućivanje traje kraće od dvije godine) ostaju osigurani u sustavu socijalnog osiguranja matične države.
Obveza isplate minimalne plaće kod prijevozničke djelatnosti
Svi su prijevoznici, osim onih prijevoznika koji se nalaze u tranzitu, obvezni za svakog pojedinog vozača ispuniti određene obveze, što obuhvaća obvezu prijave radnika prije samog početka izaslanja u Republiku Austriju, obvezu čuvanja određene dokumentacije, te obvezu obračuna i isplate minimalne plaće prema fondu ostvarenih radnih sati za razdoblje rada koje je provedeno na teritoriju Republike Austrije.
Ta obveza obuhvaća radnike koje rade u sektoru prijevoza robe, radnike koje rade u tvrtkama koje vrše isključivo prijevoz robe vozilima čija najveća dopuštena ukupna težina ne prelazi 3.5 tone te radnike koji rade u sektoru prijevoza osoba.
S obzirom da iznos minimalne plaće nije definiran zakonom već kolektivnim ugovorom, što ovisi o svakoj pojedinoj vrsti prijevoza, potrebno je izvršiti uvid u odgovarajući kolektivni ugovor kako bi se moglo utvrditi kojoj kategoriji pripada zaposlenik, s time da je jedan od elemenata za utvrđivanje kategorije radnika i radni staž kod trenutnog poslodavca, gdje se prekidi kraći od četiri mjeseca ne smatraju prekidom radnog staža kod tog poslodavca.
Izaslani radnik prema odredbama Zakona o doprinosima
Pojam izaslanog radnika u Republici Hrvatskoj propisan je odredbom članka 7. stavka 1. točke 13. Zakona o doprinosima (Narodne novine, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14,143/14 i 115/16) te to može biti:
a) osoba osigurana po osnovi radnog odnosa koja je od poslodavca izaslana u inozemstvo radi obavljanja poslova za poslodavca, a koja sukladno propisima o obveznim osiguranjima, propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju za vrijeme rada u inozemstvu ostaje u sustavu obveznih osiguranja Republike Hrvatske
b) osoba osigurana po osnovi radnog odnosa koja je od poslodavca upućena u inozemstvo radi obavljanja dužnosti u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske
c) osoba koja je od inozemnog poslodavca izaslana na rad u tuzemno društvo, a sukladno odredbama propisa Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i odredbama međudržavnih ugovora o socijalnom osiguranju ima uređen status u osiguranju države poslodavca.
Izaslanim radnicima smatraju se oni radnici koji su izaslani u države s kojima Republika Hrvatska ima koordinirani sustav socijalnog osiguranja sukladno propisima Europske unije i međunarodnim ugovorima sklopljenima s nekim od trećih zemalja i koji su iz tih država izaslani u Republiku Hrvatsku.
Međutim, osim država članica Europske unije, navedene propise o koordinaciji socijalnog sustava primjenjuju i države Europskoga gospodarskog područja (Norveška, Island, Lihtenštajn i Švicarska). Republika Hrvatska je svojim pristupanjem u Europsku uniju ušla u skupinu velikog broja europskih zemalja s kojima ima koordiniran sustav socijalnog osiguranja.
Također, još uvijek su aktivni ugovori o socijalnom osiguranju s određenim zemljama izvan Europske unije i Europskoga gospodarskog područja (Australija, Bosna i Hercegovina, Kanada, Provincija Quebec, Makedonija, Srbija, Crna Gora i Turska).
Izaslanje prema odredbama Zakona o suzbijanju nelojalne konkurencije (LSD-BG)
S obzirom da izaslanje radnika u prijevozničkoj djelatnosti obuhvaća neredoviti ili kratkotrajni prijevoz, to prema Zakonu o suzbijanju nelojalne konkurencije u segmentu plaća i socijalnih davanja (LSD-BG) obuhvaća:
- kabotažu koja obuhvaća prijevoz putnika i/ili tereta između pojedinih mjesta na području jedne države u konkretnom slučaju Republike Austrije gdje se odvija utovar i istovar robe
- promet prema destinaciji u Republici Austriji gdje se utovar obavlja izvan Republike Austrije, a istovar u Republici Austriji
- promet prema izvoru od Republike Austrije putem neaustrijskih poduzeća gdje se utovar obavlja u Republici Austriji, a istovar izvan Republike Austrije.
Međutim, navedeno obuhvaća i prijevoz putnika (npr. prigodni prijevoz, linijski prijevoz), odnosno turistička putovanja prema odredištima u Republici Austriji (npr. prijevoz putnika na skijanje u Republiku Austriju i sl.).
Prema istom Zakonu izaslanje radnika nije:
Tranzit u prometu roba i putnika gdje se u Republici Austriji ne obavlja ni utovar ni istovar roba niti započinje niti završava putovanje putnika, s time da svrha prijevoza nije dovesti robu ili putnike u Republiku Austriju, nego vožnja kroz Republiku Austriju kako bi se došlo do stvarne destinacije putovanja.
Prodavač/iznajmljivač/proizvođač/dorađivač/vlasnik sam putem svojih zaposlenika te vlastitim vozilima u najmu/leasingu obavlja isporuku prodane/iznajmljene/proizvedene /dorađene robe u Republiku Austriju, pri čemu prijevoz robe predstavlja pomoćnu djelatnost u okviru njegovog vlastitog poduzeća.
Prodavač/unajmljivač/proizvođač/dorađivač/vlasnik sam putem svojih zaposlenika te vlastitim vozilima u najmu/leasingu odvozi kupljenu/unajmljenu/doradnu/dorađenu robu iz Republike Austrije, pri čemu prijevoz robe predstavlja pomoćnu djelatnost u okviru njegovog vlastitog poduzeća.
Prijevoz između pogonskih lokacija istoga poduzeća gdje prevozivlastitu robu ili vlastite zaposlenike u Republiku Austriju tj. isporučuje/prevozi ili iz Republike Austrije odvozi vlastite zaposlenike, pri čemu prijevoz robe predstavlja pomoćnu djelatnost u okviru njegovog vlastitog poduzeća.
Turistička putovanja (prijevoz putnika) s ciljevima/odredištima u Republici Austriji, ako: a) putovanja imaju ciljeve/odredišta i izvan Republike Austrije te ujedno i izvan države u kojoj započinju, te ukoliko b) se putnici ne primaju u Republici Austriji niti u Republici Austriji završavaju svoje planirano putovanje.
Potrebna dokumentacija kod izaslanja radnika u Republiku Austriju
Prilikom izaslanja radnika, odnosno obavljanja prijevoza u Republiku Austriju, potrebno se pridržavati odredbi važećeg kolektivnog ugovora o minimalnoj plaći Republike Austrije, s time da je vozač dužan kod sebe u prijevoznom sredstvu u papirnatom ili elektroničkom obliku posjedovati sljedeću dokumentaciju:
a) Prijavu na formularu ZKO 3-T ako se radi o upućivanju mobilnih radnika u Republiku Austriju ili na formularu ZKO 4, ako se radi o situaciji da se radnici ustupaju u Republiku Austriju u sektor prijevoza, što se primjenjuje od 1. lipnja 2017.
Ministarstvo financija Republike Austrije izradilo je prema odredbi članka 19 stavka 3. Zakona o suzbijanju nelojalne konkurencije u segmentu plaća i socijalnih davanja (LSD-BG) prijavu na ZKO 3-T formularu s pripadajućim pojašnjenjem za ispunjavanje navedene prijave na hrvatskom jeziku.
Međutim, navedena prijava na obrascu ZKO 3-T za razliku od dosadašnje prijave putem formulara ZKO-3 vrijedi 6 mjeseci od početka upućivanja radnika na rad. Stoga je značajna novost da upućeni i prijavljeni mobilni radnici mogu unutar tih 6 mjeseci obavljati djelatnost prijavljenim vozilima u Republici Austriji i to bez daljnje prijave upućivanja na rad. Međutim, napominjemo da se dodatni radnici ili vozila prijavljuju naknadno putem obrasca ZKO3-T - Prijava promjene unutar trajanja važenja, te je po isteku njezina važenja potrebno izvršiti novu prijavu.
Imajući u vidu činjenicu da je dosadašnji rok prijave iznosio 7 dana prije dana izaslanja radnika, počevši od 1. siječnja 2017. prijava se može napraviti neposredno 24 sata prije samog izaslanja radnika. Međutim, kada se zbog vremenskih i tehničkih razloga kopija prijave ne može držati u vozilu (npr. prilikom obavljanja kabotaže), tada se mora imati pri ruci broj transakcije ili referentni broj dobiven prilikom prijave.
b) Ugovor o radu koji je preveden na engleski ili njemački jezik,
c) A1 potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u svrhu izaslanja zaposlenih osoba u Europsku uniju, tj. u konkretnom slučaju u Republiku Austriju.
Također, kada nije bilo moguće ishoditi izdavanje A1 potvrde prije izaslanja, potrebno je posjedovati zahtjev za izdavanje A1 potvrde i drugu dokumentaciju iz koje se može vidjeti da je zaposlena osoba u vrijeme svojega rada u Republici Austriji prijavljena na obvezno mirovinsko osiguranje - na njemačkom jeziku ili u prijevodu koji ne mora biti ovjeren od strane ovlaštenog sudskog tumača.
d) Dokumentaciju o plaći iz koje je vidljivo kolika plaća pripada zaposlenim osobama za vrijeme njihova rada u Republici Austriji odnosno kolika im je plaća stvarno isplaćena.
Dokumentacija o plaći mora biti na njemačkom jeziku ili prevedena na njemački jezik, dok ugovor o radu kao i pisani prikaz sadržaja ugovora o radu, u smislu smjernice o dokazima 91/533/EU, može biti na engleskom jeziku ili preveden na engleski, s time da prijevod ne mora biti ovjeren od strane sudskog tumača.
Naknadno slanje dokumentacije e-mailom iz Republike Hrvatske inspekcijskom nadzoru u Republici Austriji smatra se prekršajem, s time da su kazne za nepoštivanje tih propisa vrlo visoke i iznose, ovisno o utvrđenom prekršaju, od 1.000 do čak 20.000 EUR-a. To znači da dokumentacija mora biti fizički prisutna u kamionu u papirnatoj verziji ili u elektroničkom obliku spremnom za prijenos nadležnom inspekcijskom tijelu.
Koje zaposlene osobe i u kojem obliku trebaju posjedovati propisanu dokumentaciju
Navedenu dokumentaciju potrebno je posjedovati za sve zaposlene osobe koje trenutno obavljaju prijevozničke poslove u Republici Austriji i to u pravilu u vozilu za zaposlene osobe koje se u njoj nalaze. Samo dokumentacija o plaći s pripadajućom evidencijom trajanja rada smije se umjesto u vozilu držati kod bilo koje podružnice poslodavca/poduzeća u Republici Austriji ili kod nekog austrijskog poduzeća majke ili kćeri istoga koncerna, ako je to priopćeno u prijavi.
Dokumentacija se može posjedovati u papirnatom obliku ili u čitljivom elektroničkom obliku, s time da se podaci i tehnički uređaji moraju nalaziti u vozilu već prilikom ulaska na teritorij Republike Austrije. Stoga nije dovoljno da se zatraže ili prenesu podaci iz inozemstva.
Obveza poštivanja odredbi kolektivnog ugovora o minimalnoj plaći
Ta obveza odnosi se kako na prijevoz robe, tako i na prijevoz putnika, s time da je:
a) u prijevozu robe, odnosno u prijevozu robe motornim vozilima za radnike mjerodavan važeći Kolektivni ugovor za prijevoznike robe, s time da se za one radnike poduzeća koja obavljaju prijevoz robe isključivo motornim vozilima čija najveća dopuštena ukupna težina ne premašuje 3.5 tone, mora poštivati važeći Kolektivni ugovor za male prijevoznike.
b) u prijevozu putnika s jedne strane mjerodavan je važeći Kolektivni ugovor za privatna autobusna poduzeća, s time da ako se radi o taksi poduzeću, za radnike je mjerodavan važeći Kolektivni ugovor za prijevoz putnika osobnim automobilima.
Također, za ono poduzeće koje ne spada ni u prijevoz robe ni u prijevoz putnika, nego u sklopu svoje poduzetničke djelatnosti u nekoj drugoj djelatnosti obavlja i prijevoz, u pravilu je mjerodavan važeći kolektivni ugovor koji vrijedi za tu djelatnost.
Minimalna plaća prema odredbama kolektivnog ugovora vrijedi za cijelog trajanja rada gdje samo trajanje rada u prijevozu roba i putnika za vozače obuhvaća vrijeme za upravljačem vozila, vrijeme za druge radne obveze (primjerice, utovar/istovar) te vrijeme radne pripravnosti bez stanki za odmor (čekanje prilikom utovara/istovara od strane drugih).
Ujedno su i prazne vožnje unutar Republike Austrije u načelu trajanje rada koje se mora prijaviti u sklopu izaslanja (npr. u slučaju prometovanja nakon istovara prema cilju natrag do granice ili u slučaju prometovanja prema izvoru dolazak vozilom na mjesto utovara ili u slučaju kabotaže dolazak vozilom), te se za njega mora platiti minimalna plaća po austrijskom kolektivnom ugovoru. Međutim, po austrijskom kolektivnom ugovoru prazne vožnje kroz Republiku Austriju u sklopu tranzita nisu trajanja rada koja se moraju prijaviti i platiti.
Ako se tranzit zbog neke kabotaže ili prijevoza iz Republike Austrije u inozemstvo prekine ili okonča, ta je prijevozna usluga, međutim, trajanje rada koje se mora prijaviti u sklopu izaslanja i isplatiti plaća prema austrijskom kolektivnom ugovoru. Nastavak tranzita nakon kabotaže u svrhu napuštanja austrijskog teritorija ne predstavlja izaslanje koji se mora prijaviti.
Prijava putem online formulara ZKO 3-T radi izaslanja radnika u Republiku Austriju
U načelu se, počevši od 1. siječnja 2017., moralo prijaviti svako pojedino izaslanje radi obavljanja prijevozničkih usluga u Republici Austriji (normalna prijava), a što je promijenjeno uvođenjem obrasca ZKO 3-T koji je na snazi počevši od 1. lipnja 2017.
Također, u nekim slučajevima postoji mogućnost okvirne prijave ili skupne prijave. Prijava se mora dostaviti prije početka rada (neovisno o tome dostavlja li se normalna prijava, okvirna prijava ili skupna prijava).
Međutim, pri prijavi su predviđena dva izuzetka:
1. Skupna prijava za različite nalogodavce (Sammelmeldung) – može se izvršiti ako vozač jednim prijevozom obavlja više utovara/istovara u Republici Austriji, s time da je tada u prijavi potrebno navesti početak i završetak rada u Republici Austriji, odnosno mjesto prvog utovara/istovara i mjesto zadnjeg utovara/istovara, točnu rutu puta, kao i predviđena zaustavljanja.
2. Okvirna prijava na razdoblje do 3 mjeseca (Rahmenmeldung) provodi se ako je vozač redovno u Republici Austriji na određenoj relaciji utovara/istovara. U tom slučaju važno je da početak prijave izaslanja od 3 mjeseca odgovara zaista i započetom danu izaslanja radnika (npr. nije dopušteno izvršiti prijavu od 01.01. do 30.03., a radnik na dan 01.01. nije izaslan u Republiku Austriju). U razdoblju od tri mjeseca nije više potrebno vršiti zasebne prijave za svakog pojedinog radnika za svako izaslanje u Republiku Austriju, s time da je nakon isteka roka važenja okvirne prijave moguće napraviti novu prijavu za sljedeća tri mjeseca.
Također, vozač je tijekom čitavog razdoblja prijevoza u Republici Austriji obvezan primati minimalnu plaću predviđenu austrijskim zakonom, tj. kolektivnim ugovorom za djelatnost prijevoza robe koja iznosi (cca - 8,8 eura po satu).
Obveza izdavanja A1 potvrde za izaslane radnike u djelatnosti prijevoza
Potvrda A1 je obrazac koji vrijedi na čitavom području Europske unije i Europskog gospodarskog prostora kao dokaz o zakonodavstvu koje se primjenjuje na osobu tj. dokaz da se doprinosi plaćaju u toj državi članici Europske unije i da ne postoji obveza plaćanja doprinosa u drugim državama članicama u kojima se obavlja djelatnost. Navedena potvrda potrebna je za sve zemlje članice Europske unije i to neovisno o tome obavlja li se utovar/istovar ili tranzit robe ili putnika.
Stoga su navedenu A1 potvrdu dužni posjedovati sa sobom vozači u originalu. Navedena je obaveza nastupila danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, s time da se do sada nije kontroliralo posjedovanje A1 potvrde. Međutim, od 1. siječnja 2017. najavljene su kontrole i to posebno za Republiku Austriju, odnosno za Republiku Italiju.
Potvrda A1 izdaje se za razdoblje od 12 mjeseci, kada je riječ o ugovoru o radu na neodređeno vrijeme, dok se u slučaju ugovora na određeno vrijeme izdaje samo za razdoblje trajanja ugovora. Međutim, nakon 12 mjeseci potrebno je dostaviti novi zahtjev (dostavlja se unaprijed - jedan mjesec ranije), te Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nakon provedenog postupka izdaje novu potvrdu A1 za sljedećih 12 mjeseci. Također, u slučaju prestanka radnog odnosa tijekom razdoblja u kojem je izdana A1 potvrda, poslodavac je dužan poslati na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dopis kojim traži da se stornira navedena A1 potvrda uz priloženi primjerak dokumenta iz kojeg je vidljiv prestanak ugovora o radu.
Uvjeti izdavanja Europske kartice zdravstvenog osiguranja za izaslane radnike
Kako bi vozač mogao ostvariti prava s osnova obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju da mu se nešto dogodi na području Europske unije, odnosno Europskog gospodarskog prostora, osim A1 potvrde, mora posjedovati i Europsku karticu zdravstvenog osiguranja (skraćeno: EKZO). Naime, nakon što se dobije A1 potvrda, može se podnijeti zahtjev za izdavanje Europske kartice zdravstvenog osiguranja.
Radi izdavanja Europske kartice zdravstvenog osiguranja (EKZO) potrebno je podnijeti zahtjev putem linka: http://www.cezih.hr/EhicRequest/request.html ili se osobno zahtjevom obratiti regionalnom uredu ili područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) koji je nadležan prema mjestu prebivališta izaslanog radnika, s time da u zahtjevu treba priložiti kopiju A1 potvrde (obavezno kopiju, ne original).
Stoga je preporučljivo da zahtjeve podnese predstavnik poslodavca i to za sve vozače, kako bi kartice bile dostavljene u isti ured Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. U suprotnome, ako zahtjev podnose vozači osobno, kartice će biti dostavljene u područni ured Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema njihovim prebivalištima. Ako neki od radnika već ima važeću karticu, nije potrebno tražiti novu, nego za tog radnika samo kopirati i dostaviti kopiju A1 potvrde službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Rok obrade zahtjeva i izdavanja kartice je dva tjedna, s time da se kartice ne šalju poštom, već se podižu osobno. Stoga vozači moraju imati A1 potvrdu i Europsku karticu zdravstvenog osiguranja da bi mogli ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu na području Europske unije.
Alan Vajda, mag. iur.