c S
U središtu

Rad radnika na dan početka zimskog računanja vremena

09.11.2017 Sukladno Uredbi o ljetnom računanju vremena u 2017. godini, ljetno računanje vremena završilo je u nedjelju, 29. listopada 2017. u 3,00 sata, pomicanjem sata za jedan sat unatrag. U toj noći mnogi su radnici redovito radili i obavljali svoje poslove, primjerice, vatrogasci, pekari, konobari, ugostitelji. Postavlja se pitanje kako tim radnicima platiti taj jedan dodatni sat.

Ovdje je riječ o noćnom radu u smislu članka 69. Zakona o radu (NN br. 93/14) koji propisuje da je noćni rad takav rad koji se obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućega dana, a u poljoprivredi između dvadeset dva sata uvečer i pet sati ujutro idućega dana, ako za određeni slučaj, tim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća nije drukčije određeno.

U vezi promjene računanja vremena postavlja se nekoliko pitanja:

- kako platiti rad radnika koji je radio u noći prelaska na zimsko računanje vremena

- kako u evidenciji radnog vremena evidentirati sate rada u noći prelaska na zimsko računanje vremena?

Dakle, ako je netko 29. listopada 2017. (odnosno, u noći sa subote na nedjelju) radio noćnu smjenu u tijeku koje se u 3,00 sata ujutro sat, sukladno navedenoj Uredbi, vratio za jedan sad unazad, njegov rad trajao je jedan sat dulje nego inače. Stoga se postavlja pitanje kako platiti taj jedan dodatni sat?

U odgovoru na to pitanje treba poći od činjenice da je radnik doista radio jedan sat dulje nego inače. Naime, budući da je raspored radnog vremena različit od djelatnosti do djelatnosti, ne možemo automatski tvrditi da je u slučaju rada duljeg za jedan sat na taj dan u tom tjednu došlo do prekovremenog rada, ali možemo tvrditi da taj jedan dodatni sat rada predstavlja noćni rad, u smislu Zakona o radu, a on se, prema članku 94. toga Zakona, treba platiti u povećanom iznosu. Međutim, ako je istovremeno ostvaren i prekovremeni rad, sukladno istoj odredbi, radniku se treba platiti i povećana plaća za prekovremeni rad. Isto, prema navedenoj odredbi, vrijedi i za plaćanje rada nedjeljom i u otežanim uvjetima rada (ako su postojali).

No, na postavljenu dvojbu može se gledati i drugačije: ako je radnik, kada se u ožujku ove godine prešlo na ljetno računanje vremena i kada su kazaljke na satu pomaknute za jedan sat unaprijed, bio plaćen kao da je radio 8, a ne 7 sati taj dan, smatramo da u slučaju prelaska na zimsko računanje vremena poslodavac ne bi bio obvezan radniku isplatiti jedan sat viška rada, budući da je već u proljeće plaćen za jedan sat kojeg nije odradio.

Što se tiče evidencije radnog vremena, u skladu sa člankom 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Nar. nov., br. 73/17), postavlja se pitanje kako taj jedan dodatni sat rada zabilježiti u evidenciji o radnom vremenu? Treba poći od članka 2. Uredbe o ljetnom računanju vremena u 2017. godini, prema kojem se sat koji se 29. listopada 2017. zbog pomicanja za jedan sat unatrag pojavljuje dva puta između 02 h 00 min i 00 s i 03 h 00 min i 00 s, označava prvi put kao sat 2A, a drugi put kao sat 2B.

Treba naglasiti da je sukladno članku 8. stavak 3. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima poslodavac obvezan voditi podatke o početku i završetku rada samo ako je obveza vođenja tih podataka ugovorena kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, ugovorom o radu ili je uređena pravilnikom o radu.

Stoga, ako je radnik završio s radom u 3,00 sata ujutro „po starom vremenu“, u evidenciji radnog vremena, u kolonu „završetak rada“, upisuje mu se „2A“, a kao ukupni dnevni sati rada upisuju se stvarni sati rada (odnosno klasična smjena od 8 radnih sati u ovom slučaju računa se također kao smjena od 8 radnih sati). No, ako je radnik radio do 3,00 sata ujutro „po novom vremenu“, u evidenciji radnog vremena, u kolonu „završetak rada“, upisuje mu se „2B“, a kao ukupni dnevni sati rada upisuju se također stvarni sati rada (odnosno klasična smjena od 8 radnih sati u ovom slučaju računa se kao smjena od 9 radnih sati).

Isto se, na odgovarajući način, odnosi i na slučajeve kada je radnik počeo s radom u 3,00 sata ujutro. Ako je jedan dodatni sat rada ostvaren u tijeku smjene (a ne na kraju ili na početku radnog vremena), u evidenciji radnog vremena, u koloni „početak rada“ i „završetak rada“ neće pisati sati „2A“ i „2B", ali će u rubrici „ukupno dnevno radno vrijeme“ pisati stvarno odrađeni broj sati navedene noći.