Europska unija počiva na četiri slobode koje omogućavaju slobodu kretanja poslovnih subjekata i izvan državnih granica, stoga se povećala potreba za prekograničnom dostupnošću podataka o društvima, što je bio motiv za donošenje pravila koja će povezati predmetne podatke. Nadalje, zbog mogućnosti prekograničnih pripajanja i spajanja, svakodnevna suradnja među poslovnim registrima postala je nužnost, pa je Direktivom 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o prekograničnim spajanjima društava kapitala propisana obveza prekogranične suradnje registara, ali tada nije uspostavljen kanal komunikacije koji bi mogao ubrzati postupke te pomoći u prevladavanju jezičnih poteškoća i doprinijeti pravnoj sigurnosti.
No, planom djelovanja europskog e-pravosuđa 2009.-2013. predviđen je razvoj europskog portala e-pravosuđe kao jedinstvene europske točke za elektronski pristup pravnim informacijama, pravosudnim i upravnim ustanovama, registrima, bazama podataka i drugim službama, a naglašena je i važnost povezivanja središnjih registara, trgovačkih registara i registara trgovačkih društava.
Kao način poboljšanja dostupnosti podataka predviđeno je da sve države članice omoguće elektronsku komunikaciju među registrima i slanje podataka pojedinačnim korisnicima diljem Unije u standardiziranom obliku, primjenom identičnog sadržaja i interoperabilnih tehnologija. Tu interoperabilnost registara trebali bi osigurati registri država članica pružajući usluge koje bi trebale činiti sučelje prema središnjoj europskoj platformi. Platforma bi trebala predstavljati centralizirani skup alata informacijske tehnologije s uslugama i činiti zajedničko sučelje koje bi trebali koristiti svi nacionalni registri. Platforma bi također trebala omogućiti i usluge koje bi činile sučelje prema portalu koji služi kao europska točka za elektronski pristup ili prema drugim neobaveznim pristupnim točkama koje države članice mogu uspostaviti. Platforma bi trebala činiti isključivo sredstvo međusobnog povezivanja registara, a ne zaseban pravni subjekt. Stoga bi platforma, na temelju jedinstvenih identifikatora, trebala biti u stanju iz svakog od registara država članica slati podatke nadležnim registrima drugih država članica u standardnom formatu poruke i u odgovarajućoj jezičnoj verziji.
Dakle, nije bio cilj utemeljiti centraliziranu bazu registarskih podataka u kojoj bi bili pohranjeni značajni podaci o trgovačkim društvima, nego razviti sustav povezivanja središnjih registara, trgovačkih registara i registara trgovačkih društava. Stoga države članice nemaju obvezu izmjene unutarnje organizacije svojih registara, posebno u vezi s upravljanjem i pohranjivanjem podataka, naknadama te korištenjem i otkrivanjem podataka za nacionalne potrebe.
Zbog toga je predviđeno da će se na portalu, primjenom platforme, obrađivati upiti pojedinačnih korisnika vezani uz podatke o trgovačkim društvima i njihovim podružnicama u drugim državama članicama koji su pohranjeni u nacionalnim registrima. To će omogućiti prikazivanje rezultata pretrage na portalu, uz oznake pojašnjenja na svim službenim jezicima Unije, u obliku popisa svih dostupnih podataka.
Povezanost registara
Da bi se uspostavila komunikacija, određeno je da će države članice uspostaviti jednu ili više neobaveznih pristupnih točaka koje bi mogle utjecati na korištenje i funkcioniranje platforme. Pored toga, trgovačka društva i njihove podružnice otvorene u drugim državama članicama trebale bi imati jedinstvene identifikatore koji bi omogućili njihovu nedvojbenu identifikaciju unutar Unije. Identifikator bi se koristio za komunikaciju među registrima putem sustava povezivanja registara.
Predviđeno je i uspostavljanje jasne veze između registra trgovačkog društva i registara njegovih podružnica otvorenih u drugim državama članicama na temelju razmjene informacija o otvaranju i okončanju svih likvidacijskih i stečajnih postupaka nad trgovačkim društvom i o brisanju trgovačkog društva iz registra ako to povlači pravne posljedice u državi članici u kojoj se nalazi registar trgovačkog društva.
Države članice trebale bi osigurati da se u slučaju bilo kakvih promjena podataka o trgovačkim društvima upisanih u registar ti podaci ažuriraju bez nepotrebnog odgađanja. Ažurirani podaci uobičajeno se objavljuju 21 dan od primitka potpune dokumentacije o tim promjenama, uključujući i pregled zakonitosti u skladu s nacionalnim pravom.
No, Direktiva ne ograničava prava država članica da zaračunavaju naknade za dobivanje podataka o trgovačkim društvima putem sustava povezivanja registara, ako su takve naknade propisane nacionalnim zakonodavstvom. Predviđena je i mogućnost da se trećim državama u budućnosti omogući sudjelovanje u sustavu povezivanja registara.
Temeljem ovlasti iz Direktive donesena je i Provedbena Uredba Komisije (EU) 2015/884 ?d 8. lipnja 2015. o utvrđivanju tehničkih specifikacija i postupaka potrebnih za sustav povezivanja registara utvrđen Direktivom 2009/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća koja je odredila tehničke specifikacije i postupak za sustav povezivanja registara utvrđen tom Direktivom.
U provedbenoj Uredbi ponovno je istaknuto da se Sustav povezivanja registara naziva Sustav povezivanja poslovnih registara (BRIS), a koristi se metodama elektroničke komunikacije temeljenim na uslugama, poput web-usluga, za potrebe povezivanja registara. Za komunikaciju između portala, platforme, registara i neobaveznih točaka pristupa sustavu upotrebljavaju se sigurnosni internetski protokoli poput HTTPS-a, dok se za prijenos strukturiranih podataka i metapodataka upotrebljavaju standardni komunikacijski protokoli poput protokola SOAP (Single Object Access Protocol). U toj Provedbenoj Uredbi definirani su i sigurnosni standardi te metode razmjene informacija između registra trgovačkog društva i registra podružnice.
Nadalje, Provedbena Uredba odredila je i popise podataka koji se razmjenjuju između registara i to kako obavijest o otkrivanju podataka o podružnici tako i obavijesti o prekograničnom spajanju. Pored toga, odredila je strukturu i upotrebu jedinstvenog identifikatora za potrebe komunikacije između registara (EUID - Europski jedinstveni identifikator). Struktura EUID-a usklađena je s normom ISO 6523 te sadržava podatke o oznaci države, zatim o identifikatoru registra te registracijski broj.
Također su određeni i kriteriji pretraživanja pa je istaknuto da za pretraživanje mora biti odabrana najmanje jedna država, a portal osigurava mogućnost pretraživanja po nazivu trgovačkog društva te po registracijskom broju iz nacionalnog registra.
Od lipnja 2017. poslovni registri u svim državama članicama EU-a međusobno su povezani te je pretraživanje dostupno na stranicama portala e-justice.
U skladu s Direktivom 2012/17/EU ta usluga treba obuhvaćati registre poslovnih subjekata u svim zemljama EU-a te u Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj. Trenutačno nisu povezane sve države članice, ali će se uskoro uključiti još neke (za sada su uključene Belgija, Danska, Njemačka, Grčka i Španjolska). Dodatno su na stranicama e-justica sadržane poveznice za nacionalne registre u kojima su upisana trgovačka društva, i to kako za države članice koje su već uključene u taj registar tako i za one koje još nisu uključene u registar. No, za pristup nacionalnim registrima u pravilu treba koristiti jezik te države članice.
Pretraživanje je jednostavno te je dovoljno upisati ime društva, a u rezultatima se navode sva društva u državama članicama istog i sličnog imena i to sa sljedećim podacima: ime društva, država članica, registrirano sjedište, registracijski broj, vrsta društva, identifikacijska oznaka u Registru poslovnih subjekata te EUID. Odabirom točno određenog društva dobiva se popis dokumenata (npr. izvadak iz sudskog registra, godišnji financijski izvještaji, trenutačna verzija društvenog ugovora, zapisnik sa skupštine i dr.) koji su dostupni za to društvo uz naznaku što se može dobiti te kolika je cijena.
Registar stečajeva
Pored tog registra poslovnih subjekata, u tijeku je i izrada sveobuhvatnog registra nesolventnosti, kojem registru se također pristupa sa stranica e-justice. Registri nesolventnosti su izvor službenih podataka o nesolventnosti za banke, vjerovnike, poslovne partnere i potrošače.
No, za sada dio država nema registar nesolventnosti (Republika Hrvatska ga nema), s time da bi ga uskoro sve države trebale uvesti. Naime, sredinom 2019. istječe rok koji je predviđen Uredbom (EU) 2015/848 Europskog Parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o postupku u slučaju nesolventnosti, do kada se treba uspostaviti sustav povezivanja nacionalnih registara nesolventnosti u cijeloj Uniji putem europskog portala e-pravosuđe. Taj sustav povezivanja sadržavat će unaprijed određeni skup podataka („obvezni podaci”) o stečajnom postupku neovisno o državi EU-a u kojoj je pokrenut.
Iako još nisu uspostavljeni svi registri, započeo je s radom pretraživač registra nesolventnosti za 9 država (Češka, Njemačka, Estonija, Italija, Latvija, Nizozemska, Austrija, Rumunjska i Slovenija), s time da je za sada dostupan na engleskom jeziku. U njegovoj punoj funkciji bit će dostupan na svim službenim jezicima EU-a u nacionalnim registrima te će se moći tražiti podaci i dokumenti o stečajnom postupku te dokumenti povezani s dužnicima.
Pored navedenog, na internet stranicama e-pravosuđe dostupne su i poveznice za nacionalne registre nesolventnosti, za države članice koje takve registre imaju.
Registar zemljišnih knjiga
Portal nudi i uvid u registar zemljišnih knjiga, odnosno daje poveznice na zakonodavstva država članica gdje je opisan način uređenja podataka o vlasništvu zemljišta, te informira o tome postoji li mogućnost pretraživanja putem interneta podataka o tim zemljištima.
Ako u određenoj državi članici postoje informacijski sustavi koji omogućavaju pregledavanje podataka o nekretninama onda je u pravilu navedena i poveznica za taj registar, ali da bi se moglo služiti tim registrom, potrebno je poznavati jezik države članice.
Uvođenjem pojma zemljišnih knjiga na stranice e-pravosuđa, predstavljene su Europska služba za informacije o zemljištima (EULIS) i Europska udruga zemljišnih knjiga (ELRA), kao dvije mreže zemljišnih knjiga koje djeluju na europskoj razini.
Služba EULIS je internetski portal kojim se omogućuje pristup zemljišnim knjigama u državama Europske unije, te se poslovnim korisnicima omogućuje pristup informacijama o zemljištima i nekretninama u Europi. Pored toga, to je središte razmjene informacija gdje se mogu saznati informacije o različitim uvjetima upisa u zemljišne knjige u svakoj zemlji. U ovoj mreži svoje informacije o zemljištima i nekretninama trenutačno pruža pet država članica, dok je deset država članica u različitim fazama povezivanja sa službom EULIS, no, predviđa se širenje registra i izvan država članica.
ELRA je neprofitna udruga u skladu s belgijskim zakonima koja se sastoji od 32 organizacije koje predstavljaju nacionalne zemljišne knjige 25 europskih država članica. Njezina je glavna svrha razvoj i razumijevanje uloge zemljišnih knjiga na tržištu nekretnina i kapitala te razvija i razne aktivnosti kao što su radionice na kojima se raspravlja o učinku europskih propisa na zemljišne knjige i njihove korisnike. Pored toga, ona razvija i projekt IMOLA (interoperabilnost zemljišnih knjiga) koji djelomično financira Europska komisija te je razvijen elektronički predložak (European Land Registry Document ili ELRD) za prikazivanje informacija iz zemljišnih knjiga svih država članica.
U okviru ELRA uspostavljena je i ELRN (Europska mreža zemljišnih knjiga) kako bi se olakšala međusobna suradnja i omogućila buduća integracija. Trenutačno se mreži pridružilo 28 članova udruge ELRA iz 21 države članice. Svaka organizacija imenuje voditelja registra, odnosno zemljišnoknjižnog stručnjaka za imovinska prava i upis u zemljišne knjige svojom kontaktnom točkom za mrežu.
Završne napomene
Europski portal e-pravosuđe osmišljen je kao jedinstveno mrežno mjesto za pristup uslugama u području pravosuđa, a njime se želi pomoći građanima pružanjem informacija o pravosudnim sustavima i poboljšanjem pristupa pravosuđu diljem EU-a, i to na 23 jezika.
Taj portal ima brojne korisne informacije i stalno se razvija, stoga je danas postao nezaobilazan alat za sve koji dolaze u dodir s pravnim porecima drugih država članica. No, budući da je posao prijevoda na 23 jezika iznimno opsežan i zahtjevan, bitan podatak na portalu svakako je datum posljednjeg ažuriranja podataka.
Pored toga, uvijek je potrebno određeno vrijeme da novina u potpunosti dobije funkcionalan oblik, no, ipak, taj iznimno kompleksan portal omogućava svima da se lakše snalaze u prilično kompliciranoj pravosudnoj mreži unutar država članica.
Predmetni registri trgovačkih društava, insolventnosti te zemljišnih knjiga svakako će doprinijeti suradnji između država članica i olakšati slobodu kretanja ljudi, roba i usluga unutar jedinstvenog europskog tržišta.
Dr. sc. Jelena Čuveljak, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske