U skladu s tim u saborskoj proceduri su Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani.
Zakonom o obrani uređuje se organiziranje obrane, pitanja nadležnosti i obveza pojedinih tijela, korištenje oružanih snaga, demokratski nadzor, dužnosti i prava državljana u području obrane i dr.
Izmjene i dopune obuhvaćaju nekoliko područja: bolje se definiraju prava i obveze pričuvnog sastava, uporaba i korištenje Oružanih snaga RH, uvodi se mogućnost pokretanja dodatnih sadržaja dragovoljnog vojnog osposobljavanja, unaprjeđuje obrazovanje i znanstvena djelatnost za potrebe obrane ...
Izmijenjenim člankom 26. određeno je da se na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu uputiti vojni obveznici do 30 godina starosti koji se za to prijave u nadležnu ustrojstvenu jedinicu Ministarstva obrane. Do sada dobna granica za pristup oružanim snagama nije bila ujednačena. Prema postojećem rješenju granica za vojnike je 27 godina, za dragovoljne ročnike i dočasnike 29 godina, a za časnike 30 godina.
Istim člankom predloženo je i da se na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu uputiti vojni obveznici stariji od 30 godina ako su kandidati za ugovorne pričuvnike, za vojne specijaliste ili za kasni prijam u djelatnu vojnu službu.
Ovim izmjenama i dopunama predloženo je i uvođenje prvog ugovora na određeno vrijeme na dvije godine i drugog ugovora na neodređeno vrijeme u trajanju službe najdulje do 45 godine života vojnika/mornara čime se zamjenjuju postojeća tri ugovora na određeno vrijeme (na 4,5 i 6 godina) čime se vojnicima omogućava kontinuitet i sigurnost službe.
Dopunama članka 113. propisuje se mogućnost utvrđivanja dodatka na osnovnu plaću državnim službenicima i namještenicima raspoređenima na službu u Ministarstvo obrane odlukom ministra obrane uz prethodnu suglasnost ministra financija.
Državnim službenicima i namještenicima raspoređenima u službu u Ministarstvo obrane može se utvrditi dodatak na osnovnu plaću zbog posebnih uvjeta rada, težine i naravi poslova te odgovornosti.
Kako bi se omogućilo da oružane snage osim kvantitete dobiju i kvalitetno obrazovani kadar, dodaje se novi članak 84.a kojim se, za provedbu obrazovanja i znanstvene djelatnosti za potrebe obrane, uvodi mogućnost osnivanja visokih učilišta. Time će se u budućnosti Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“ vjerojatno uzdignuti na akademsku razinu te će svoje djelovanje nastaviti u skladu sa zakonima kojima se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje.
Izmjenama Zakona o obrani propisuje se obveza služenja u pričuvnom sastavu kako bi se naglasilo da je ona stalna bez obzira je li na snazi obveza služenja vojnog roka. Pričuvni sastav Oružanih snaga dijelio bi se na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu, a mobilizacijska na nerazvrstanu i razvrstanu.
Nadalje, izrijekom se propisuje do kada traje vojna obveza višim časnicima i generalima odnosno admiralima, umjesto važeće odredbe članka 20. stavka 3. Zakona kojom je propisano da o tome odluke donose ministar obrane odnosno Predsjednik Republike Hrvatske.
Preciznije su regulirane i ovlasti za uporabu i korištenje Oružanih snaga te se tako načelniku Glavnog stožera OS daje ovlast da zapovijedi privremeno stavljanje u pripravnost dijela postrojbi Oružanih snaga u slučaju opasnosti od prirodnih katastrofa, velikih nesreća i nesreća, o čemu je dužan odmah izvijestiti Predsjednika Republike i ministra obrane.
Izmjenama u članku 74. omogućava se mobilizacija Oružanih snaga ili njihovih dijelova u slučaju katastrofa i velikih nesreća te se u tom slučaju može pozvati i pričuvni sastav OSRH.
Oružane snage ovim će izmjenama i dopunama doživjeti i neke ustrojbene promjene. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana nazivat će se samo Hrvatsko ratno zrakoplovstvo jer je segment protuzračne obrane disperziran na sva tri roda vojske, a najvećim dijelom nalazi se u kopnenoj vojsci. Osim naziva Oružane snage Republike Hrvatske službeno će se moći koristiti i naziv Hrvatska vojska.
Neven Brkić, dipl. iur.