Tako su člankom 2. novog Zakona proširene, među ostalim, definicije dugotrajnog boravišta i osobe s dugotrajnim boravištem. Dugotrajno boravište definira se kao stalni boravak stečen na temelju pet godina zakonitog boravka, osiguranih sredstava za uzdržavanje i zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici EGP-a. Proširenjem definicije uključeni su i uvjeti stjecanja dugotrajnog boravišta, što prije nije bio slučaj. U prijašnjoj verziji Zakona o strancima bilo je izostavljeno da dozvolu boravka izdaju i nadležne policijske postaje/uprave u Republici Hrvatskoj, što je novi Zakon ispravio.
U članku 2. definirani su novi pojmovi u smislu toga Zakona i to: istraživač, student, učenik, pripravnik, volonter, volonterski program i istraživanje, koji su i dosada postojali u Zakonu, ali nisu bili definirani već se o njima govorilo vezano za reguliranje ulaska i boravka stranaca u Republici Hrvatskoj. Dodane su i točke u kojima se definiraju istraživačka organizacija, obrazovna ustanova, obrazovni projekt, visoko učilište, subjekt domaćin, programi Unije ili multilateralni programi i međunarodna zaštita. Novom definicijom međunarodna zaštita određena je kao zaštita koja se odobrava državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva te obuhvaća azil i supsidijarnu zaštitu sukladno posebnom propisu.
U članku 2. dodan je novi stavak 3. kojim se određuje da se odredbe Zakona ne primjenjuju na strance članove posade broda u međunarodnoj plovidbi hrvatske državne pripadnosti dok plovi izvan granica Republike Hrvatske. Tom odredbom očito se htjela popuniti pravna praznina koja je postojala u prijašnjoj verziji Zakona s obzirom da prije nije bilo izričito navedeno potpadaju li stranci, članovi posada brodova hrvatske države pripadnosti, pod odredbe Zakona o strancima.
Veće izmjene pretrpio je članak 54. Zakona kojim se definiraju uvjeti za odobrenje privremenog boravkadržavljanina treće zemlje. Dodanim stavcima jasnije se određuju uvjeti odobrenja privremenog boravka, određuje se da stranac koji podnosi zahtjev za boravak u svrhu rada i ima sklopljen ugovor s poslodavcem u Republici Hrvatskoj, više nije obavezan zahtjevu priložiti dokaz o zdravstvenom osiguranju.
Dopunama članka 54. Zakona o strancima određuje se da će se odbiti zahtjev za odobrenje privremenog boravka ako je priložena dokumentacija prijevarno stečena, prepravljena ili krivotvorena. Prije ovih izmjena takva se odredba eksplicitno odnosila na dokumentaciju koja se prilaže za odobrenje dozvole za boravak i rad sezonskih radnika (članak 75.a i 75.c) i navedena je kao jedan od razloga poništenja dozvole za boravak i rad sezonskih radnika. Izmjenom članka 54. dodatno se pojašnjavaju preduvjeti stjecanja odobrenja privremenog boravka i izričito se određuje da zahtjev za odobrenje privremenog boravka neće biti odobren državljanima trećih država koji su zahtjevu priloženu dokumentaciju prijevarno stekli, prepravili ili krivotvorili. Također, zahtjev za odobrenje privremenog boravka odbit će se i ako postoje dokazi ili ozbiljni i objektivni razlozi da bi državljanin treće zemlje boravio u Republici Hrvatskoj u svrhu različitu od one zbog koje podnosi zahtjev za odobrenje privremenog boravka. Svrha odobrenja boravka je osnova reguliranja statusa stranaca u Republici Hrvatskoj te se ovime želi istaknuti da stranac koji je dobio ili podnosi zahtjev za odobrenje privremenog boravka po određenoj osnovi, taj boravak mora koristiti po pravnoj osnovi po kojoj je dobio odobrenje boravka. Hrvatska kao članica Europske Unije ima pravo i obavezu nadzirati boravak državljana trećih zemalja kako oni svoj po zakonu odobren privremeni boravak ne bi zloupotrijebili ili koristili u svrhe protivne propisima Republike Hrvatske i Europske Unije. Zahtjev za odobrenje privremenog boravka odbit će se i ako je u Schengenskom informacijskom sustavu izdano upozorenje u svrhu odbijanja ulaska i boravka.
Članak 63. Zakona o strancima dopunjen je odredbama vezanima za privremeni boravak stranaca u svrhu studiranja. Tako stavak 7. članka 63. Zakona određuje da studenti koji imaju važeće odobrenje koje je izdala druga država članica EGP-a i koji je obuhvaćen programom Unije ili multilateralnim programom, mogu raditi i samozapošljavati se najviše 15 sati tjedno, bez obveze ishođenja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Time se želi olakšati ograničeno zapošljavanje studenata stranaca koji već imaju reguliran status u drugim državama EGP-a.
Novim izmjenama dodani su članci 64.a, 64.b, 64.c i 64.d kojima se reguliraju: prava istraživača, studenata, pripravnika, volontera i učenika, privremeni boravak u druge svrhe za istraživače i studente, ulazak i boravak državljanina treće zemlje s dozvolom izdanom u drugoj državi članici EGP-a te imenovanje kontaktne točke i dostava statističkih podataka.
Člankom 64.d Zakona propisuje se da će Ministarstvo imenovati kontaktnu točku odgovornu za primanje i prosljeđivanje informacija iz članka 63. i 64. Zakona (privremeni boravak u svrhu istraživanja i privremeni boravak u svrhu studiranja) elektroničkim putem. Uloga kontaktne točke je da obavješćuje druge države članice EGP-a putem njihovih nacionalnih kontaktnih točaka o postupcima koji se primjenjuju na mobilnost, dopuštenost prihvata studenata i istraživača putem odobrenih istraživačkih organizacija ili visokih učilišta, multilateralnim programima za studente i istraživače. Također se obvezuje Ministarstvo unutarnjih poslova da dostavlja Europskoj komisiji statističke podatke o broju privremenih boravaka za studente, istraživače i članove obitelji istraživača izdanih po prvi put, kao i o broju privremenih boravaka koji su produljeni, ukinuti ili poništeni.
Zaključno izdvajamo i promjenu članka 179.a Zakona kojem je dodan novi stavak 8. prema kojem protiv rješenja o odbijanju ulaska u Republiku Hrvatsku državljaninu države članice EGP-a i članu njegove obitelji koje donosi Ministarstvo putem nadležne policijske uprave odnosno policijske postaje nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Roko Hranjec mag. iur.