Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

6.7.2018

Novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima

Glavna svrha donošenja novog Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima je rješavanje problema dugotrajno blokiranih građana te uklanjanje pravne neizvjesnosti zbog neograničenog trajanja provedbe ovrhe na novčanim sredstvima.

Važeći Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine broj 91/10, 112/12, dalje: Zakon) donesen je prije točno osam godina. Njegovim donošenjem je ujednačen i centraliziran postupak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima čime se postigla veća učinkovitost i ekonomičnost pri samom provođenju ovrhe na novčanim sredstvima.

Budući da važeći Zakon uređuje postupanja koja se odnose na ostale propise koji su od trenutka njegova donošenja doživjeli veći broj izmjena i dopuna (Stečajni zakon, Ovršni zakon), a i zbog potrebe da se i sam Zakon u većoj mjeri nadopuni i izmijeni, krenulo se u donošenje posve novog zakona.

Ciljevi koji se žele ostvariti donošenjem novog zakona su sljedeći:

- usklađivanje pojma osnove za plaćanje i načina naplate troška provedbe ovrhe na novčanim sredstvima s važećim Ovršnim zakonom (NN br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17),

- definiranje krajnjeg roka postupanja po nenaplaćenim osnovama za plaćanje evidentiranim u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret fizičkih osoba,

- uređivanje postupanja u slučaju zatvaranja svih računa, stečaja, statusnih promjena i prestanka postojanja pravnih osoba te uređivanje postupanja u slučaju smrti fizičkih osoba,

- pojednostavljivanje mogućnosti dostave osnove za plaćanje na prisilnu naplatu,

- unaprjeđivanje davanja podataka iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje,

- prilagodba rokova čuvanja i postupanja s osnovama za plaćanje nakon izvršenja uzimajući u obzir racionalnost i ekonomičnost postupanja.

Ustrojem Jedinstvenog registra računa (uvedenog važećim Zakonom) obuhvaćeni su svi računi i novčana sredstva svih pravnih i fizičkih osoba otvoreni u bilo kojoj banci u državi pa više nema mogućnosti da ovršenik otvori račun u nekoj drugoj banci i time izbjegne ovrhu.

Međutim, u praksi se ukazala potreba za dodatnim usklađenjima kako bi se otklonile neke nedoumice u postupanju. Prvenstveno je bilo potrebno uskladiti pojam osnove za plaćanje s Ovršnim zakonom koji je, pak, usklađen s europskom regulativom. Stoga je opseg osnova za plaćanje koje ovrhovoditelj može dostaviti u izvansudskom postupku izravne naplate dodatno proširen i glasit će:
osnova za plaćanje jest ovršna odluka domaćeg suda ili upravnog tijela koja ima potvrdu ovršnosti, ovršna nagodba sklopljena pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršna nagodba postignuta u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14), zadužnica, bjanko zadužnica, nalog za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europski ovršni naslov i europski platni nalog, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine, obračun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, rješenje o ovrsi, rješenje o osiguranju, nalog Ministarstva financija za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu, nalog za pljenidbu u postupku prisilnog izvršenja pravomoćno izrečene novčane kazne u kaznenom i prekršajnom postupku i svaka druga odluka nadležnog tijela kojom se u cijelosti ili djelomice prihvaća prijedlog za provedbu ovrhe (članak 3. stavak 1. točka 1. Konačnog prijedloga Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima).

Također, bilo je potrebno uskladiti i način dostave osnove za plaćanje. Naime, odredbe važećeg Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima u suprotnosti su sa posljednjim izmjenama i dopunama Ovršnog zakona jer je propisano da se osnove za plaćanje mogu dostaviti na prisilnu naplatu isključivo u izvorniku ili otpravku. Usklađivanjem s Ovršnim zakonom omogućava se ovrhovoditelju da osnovu za plaćanje može dostaviti i u ovjerenom prijepisu odnosno ovjerenoj preslici. Time se izbjegava dosadašnja potreba pokretanja postupka pred sudom zato što ovrhovoditelj nije raspolagao izvornikom ili otpravkom osnove za plaćanje.

Nadalje, u praksi je uočeno da znatan problem predstavljaju situacije u kojima su ovrhovoditelji pravne osobe brisani iz sudskog registra bez pravnog sljednika (brisani su po službenoj dužnosti ako nemaju imovinu ili imaju imovinu neznatne vrijednosti, ako se u propisanom roku nisu uskladili s propisima, ako tri godine zaredom nisu objavili godišnja financijska izvješća ili ako inozemni osnivač podružnice tri godine zaredom nije dostavio godišnja financijska izvješća – članak 70. Zakona o sudskom registru). U tim situacijama nije dolazilo do prestanka ovrhe pred Financijskom agencijom, a zbog nedostatka pasivne legitimacije ovršenik nije mogao protiv ovrhovoditelja odnosno same ovrhe pokrenuti nikakav postupak pred sudom.

Konačnim prijedlogom Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima predloženo je da ako ovrhovoditelj pravna osoba prestane postojati uslijed brisanja iz odgovarajućeg registra bez pravnog sljednika, Financijska agencija će po saznanju za tu okolnost prestati s izvršavanjem te osnove za plaćanje i pohraniti je. U slučaju da postoje zaplijenjena sredstva temeljem te osnove za plaćanje, po ispunjenju uvjeta za prijenos Fina će dati nalog banci za prijenos tih sredstava u korist računa državnog proračuna (članak 19. stavak 11. Konačnog prijedloga Zakona).

Među najvažnijim novostima je i ograničavanje dugotrajnih blokada računa građana posebice u slučajevima u kojima se ovrha na novčanim sredstvima pokazala neuspješnom. Prema izvještaju objavljenom na stranicama Fine, na dan 31. ožujka 2018. bilo je 325.254 blokiranih građana s ukupnim dugom koji je iznosio 43,37 milijardi kuna. Procjenjuje se da oko 85% građana ima blokirane račune u razdoblju duljem od 360 dana, dok njihov dug iznosi oko 97% ukupnog iznosa duga.

Dugotrajna blokada nastala je zbog toga što u važećem Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima nema krajnjeg roka do kojeg je Fina dužna držati neizvršenu osnovu za plaćanje u redoslijedu radi provedbe ovrhe. Odredbe o obustavi odnosno o prestanku ovrhe u slučaju nemogućnosti provedbe sudske ovrhe propisane su u članku 5. stavak 4. i 5. Ovršnog zakona, Zakonu o sudskim pristojbama i Prekršajnom zakonu te u ostalim propisima koji uređuju provedbu ovrhe temeljem pojedinih osnova za plaćanje.

No, najveći broj osnova za plaćanje kao i iznos od ukupnog duga blokiranih građana odnosi se na izvansudsku ovrhu (zadužnice i rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave – javnobilježnička rješenja), za koju nema propisanog roka provedbe ovrhe pa ta ovrha može trajati zauvijek. Primjerice, čak se i nakon smrti građana – ovršenika ta ovrha može nastaviti u odnosu na njegove nasljednike. Stoga je radi pravne sigurnosti bilo potrebno odrediti vrijeme u kojem se neke radnje mogu poduzimati te ograničiti vrijeme u kojem će Fina provoditi ovrhu protiv ovršenika u slučaju kada ovrha postane nemoguća.

Odredbom članka 12. Konačnog prijedloga Zakona propisano je da ako se tražbina iz osnove za plaćanje ovršenika fizičke osobe ne namiri u roku od tri godine od dana primitka osnove, a po kojoj nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci uzastopno s računa tog ovršenika, Fina prestaje s provedbom ovrhe i to za ovršenika iz osnove za plaćanje za kojeg su zadovoljeni propisani uvjeti.

Iznimno, Fina neće prestati s provedbom ovrhe niti nakon proteka roka od tri godine u slučajevima u kojima se provodi ovrha radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta i druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću jer se u tom slučaju radi o tražbinama koje kontinuirano dospijevaju u budućnosti, najčešće na mjesečnoj bazi. Isto tako, Fina neće prestati s provedbom mjera osiguranja u kaznenom postupku.

Ovom odredbom nisu obuhvaćene pravne osobe iz razloga što je za njih u Stečajnom zakonu propisano automatsko pokretanje stečaja od strane Fine u slučaju da imaju evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u razdoblju duljem od 120 dana. Za njih je, u pravilu, do ovog razdoblja već otvoren stečaj ili će biti otvoren.

S obzirom da se ograničava trajanje provedbe ovrhe, bilo je nužno promijeniti i način plaćanja naknade za provedbu ovrhe i uskladiti ga s odredbom članka 14. Ovršnog zakona. Tako će trošak ovrhe prethodno snositi ovrhovoditelj, a konačno ovršenik, čime se potiče vjerovnika da pokreće ovrhu na novčanim sredstvima kada je to nužno i kada očekuje da će se od ovršenika na tom predmetu moći namiriti (sada Fina provodi ovrhu i prije plaćanja naknade te preuzima na sebe rizik naplate od ovršenika što dodatno stimulira vjerovnike da pokreću ovrhu i kada pretpostavljaju da se neće namiriti iz tog predmeta ovrhe).

Kako bi se omogućilo vjerovniku da donese odluku o tome hoće li ili neće pokrenuti ovrhu na novčanim sredstvima te kako bi se smanjio broj pokrenutih ovrha na novčanim sredstvima kada je neizvjesna mogućnost naplate, mijenjaju se i odredbe o davanju podataka odnosno informiranosti vjerovnika na način da je vjerovniku omogućeno da pribavi podatke o iznosu i trajanju blokade računa građanina (članak 20. Konačnog prijedloga Zakona).

Procjenjuje se da će se ograničenjem trajanja provedbe ovrhe na tri godine broj blokiranih građana smanjiti za oko 60.000 te da će se ukupan iznos duga evidentiran u sustavu prisilne naplate na novčanim sredstvima smanjiti za otprilike 33 milijarde kuna. Ovrhovoditelj koji procjeni da nema razuman interes ustrajati na ovrsi na novčanim sredstvima ovršenika koji nema sredstva za naplatu njegove tražbine, moći će odlučiti hoće li pokrenuti novi ovršni postupak ili će na drugi legalan način riješiti svoj odnos s dužnikom.

Marina Turković


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite