Vinarstvo i vinogradarstvo uređeno je aktualnim Zakonom o vinu (NN 96/03, 25/09, 22/11, 55/11, 82/13, 14/14) i Zakonom o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda (NN 82/13, 14/14). Važeći Zakon o vinu donesen je 2003. godine i dosada je mijenjan radi usklađivanja sa Zakonom o općem upravnom postupku (NN 47/09), radi uvrštavanja promjena naziva pojedinih provedbenih tijela, zbog osnivanja Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo (Zakon o osnivanju Hrvatskog centra za poljoprivredu hranu i selo, NN 25/09, 124/10, 39/13), te zbog ukidanja Državnog inspektorata.
Zakon o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda (u nastavku: Zakon o organizaciji tržišta) preuzeo je i primijenio pravnu stečevinu Europske unije tijekom procesa pridruživanja u području vinogradarstva i vinarstva. Tim Zakonom preuzete su odredbe EU o uređenju tržišta svih poljoprivrednih proizvoda, a dijelom su ukinute odredbe Zakona o vinu odnosno odredbe kojima se uređuje označavanje i zaštita zemljopisnog podrijetla, označavanje i zaštita imena vina, određene odredbe o uvozu i izvozu vina, o destilaciji vina, itd. Prijedlogom zakona pojašnjeno je da su tim promjenama u važećem Zakonu o vinu ostavljene na snazi odredbe koje uređuju sustav kontrole i stavljanja u promet vina, dok je primjena i implementacija šest europskih uredbi kojima se uređuje područje vinarstva i vinogradarstva provedeno kroz Zakon o organizaciji tržišta.
Ozbiljno stanje hrvatskog vinarstva i vinogradarstva vidi se iz statističkih podataka koji su navedeni u tekstu Prijedloga zakona. Stanje vinogradarstva i vinarstva prema podacima Državnog zavoda za statistiku u razdoblju od 2007. do 2016. godine je sljedeće: površine pod vinogradima su u 2016. godini manje za 9.000 ha (28%) u odnosu na površine u 2007. godini, proizvodnja grožđa i vina je realno za taj postotak manja i prema podatku za 2016. godinu proizvodnja vina iznosi 760.000 hl. Od alarmantnijih podataka bitno je istaknuti negativan trend povećanja uvoza i smanjenja izvoza vina. Pri tome je značajan porast količine stranih vina na tržištu Republike Hrvatske nastupio nakon 2013. godine otvaranjem tržišta Europske unije, ali je znatno porastao i uvoz vina iz trećih zemlja koje imaju bilateralne ugovore s Europskom unijom i preferencijalni tretman na uvoz vina pri čemu se posebno izdvaja Republika Makedonija iz koje se uvozi 17 milijuna litara vina godišnje. U razdoblju od 2013. godine izvoz stagnira tako da je sada na istoj razini kao i 2013. godine dok se uvoz gotovo udvostručio sa 13.176.401 litara uvezenog vina na 30.995.170 litara u 2016. godini.
Prijedlogom su istaknuti statistički podaci zaključno sa 2016. godinom, no jasan je trend povećanja uvoza prema izvozu tako da se i u 2018. godini može očekivati znatan trgovinski deficit u trgovini vinima i srodnim proizvodima. U dijelu službenih statističkih podataka o proizvodnji u sektoru vinarstva i vinogradarstva (2017. godina) u Republici Hrvatskoj ima 21.900 ha vinograda, dok se godišnja proizvodnja grožđa kreće oko skromnih 116.307 tona (5,3 tone/ha). Ukupna proizvodnja vina statistički se bilježi na oko 726.000 hektolitara. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u nastavku: Agencija za plaćanja) i stanju u Vinogradarskom registru na dan 31. prosinca 2017. godine u registru je evidentirano 39.014 poljoprivrednih gospodarstava koja posjeduju vinograde čija je ukupna površina 19.670,73 ha, kako se navodi u Prijedlogu zakona. Od ukupno 39.014 gospodarstava koja imaju evidentirane vinograde, na dan 31. prosinca 2017. u Vinogradarski registar upisano je 23.919 poljoprivrednih gospodarstva.
Novim Prijedlogom zakona uređuju se, između ostaloga, nadležnosti i ovlasti ovlaštenih javnih tijela za obavljanje stručnih poslova u području proizvodnje vina i voćnih vina, u dijelu poslova koji se odnose na postupak izdavanja rješenja za promet vina i potvrđivanje sukladnosti sa specifikacijom za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti, djelokrug poslova i ovlasti (Agencije za plaćanja) u dijelu poslova koji se odnose na Vinogradarski registar i prateće dokumente te djelokrug poslova i ovlasti ostalih subjekata u sustavu (marketinško označavanje) te upravni i inspekcijski nadzor (vinarske inspekcije) i prekršajne odredbe. Jedan od ciljeva novog zakonskog prijedloga je da se omogući usuglašeno postupanje tijela vezano za stvarne nadležnosti inspekcija za nadzor nad provedbom zakona s obzirom na to da je vino trošarinski proizvod, a vino i vinski proizvodi su sirovine za alkoholne destilate koji su također trošarinski proizvodi. Nadzor na proizvodnjom, prometom, označavanjem grožđa, mošta i vina pripada u nadležnost vinarske inspekcije dok je u nadležnosti Carinske uprave nadzor nad vinom kao trošarinskim proizvodom.
U Prijedlogu zakona navedeno je da je primijećen značajan rast sivog tržišta vina zbog kojeg nastaje potreba jasnog definiranja razlikovnog okvira koji bi razlikovao proizvodnju grožđa za vlastite potrebe u vrlo ograničenom obuhvatu na površinama do 0,1 ha od onih proizvođača grožđa, mošta i vina u proizvodnom, tržišno orijentiranom obujmu. Cilj donošenja Prijedloga zakona je definirati jasan pravni okvir za gospodarsko obavljanje djelatnosti proizvodnje i u konačnici prodaje vina sa svrhom ostvarivanja dohotka s tržišno transparentnim uvjetima uz uključivanje alata za borbu protiv „sivog tržišta“, kako se navodi u Prijedlogu zakona u Ocjeni stanja.
U dijelu Prijedloga zakona Ocjena i izvori sredstava potrebnih za provođenje zakona navedeno je da, sa ciljem rasterećenja vinskog sektora od parafiskalnih nameta, cjelokupni troškovi vezani za izdavanje rješenja za stavljanje vina u promet i naknade za izdavanje rješenja za označavanje s kontroliranim podrijetlom više neće biti naplaćivani od proizvođača te će, umjesto toga, biti podmireni iz državnog proračuna. Također, navodi se da se ukidaju evidencijske markice, a sljedivost vina osigurat će se kroz druge mjere, čime se ukida i taj oblik parafiskalnog nameta.
Prijedlogom novog zakona predviđena je, unutar postojećeg sustava Upisnika poljoprivrednika, implementacija nove funkcionalnosti Vinogradarskog registra zbog čega će biti nadograđen postojeći informatički sustav Agencije za plaćanje u poljoprivredi, što je jedna od mjera kojom se novim Prijedlogom zakona želi poboljšati rad Agencije i olakšati rad proizvođača.
Roko Hranjec, mag. iur.