Važeći Zakon o zakladama i fundacijama (Narodne novine br. 36/95, 64/01) donesen je pred dvadesetak godina. Iako je znatno doprinio razvoju zakladništva, tijekom dugogodišnje primjene uočena je potreba boljeg uređenja postupka osnivanja i registracije zaklada koji je trenutno prilično dugotrajan i složen.
Novim Zakonom o zakladama pojednostavljuje se i ubrzava sam proces osnivanja i registracije zaklade i to na način da se taj postupak, ovisno o sjedištu zaklade, sad obavlja pri uredima državne uprave u županiji, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove opće uprave. Na ovaj način će se omogućiti ostvarivanje pravne zaštite kroz dvostupanjsko rješavanje upravnih stvari i to na način da se propisuje pravo na žalbu protiv prvostupanjskih rješenja nadležnih ureda, a o kojima odlučuje Ministarstvo uprave.
Prema važećem Zakonu zaklada može započeti s djelovanjem tek po odobrenju statuta. Novim Zakonom o zakladama određeno je da zaklada može započeti djelovanje po upisu u registar zaklada, a upis će se izvršiti po izvršnosti rješenja o upisu. Uz zahtjev za osnivanje zaklade prilažu se svi propisani dokazi te se više ne traži suglasnost o svrsi zaklade od onih ministarstava u čijem je djelokrugu osnivanje zaklade. Samo iznimno, ako nadležni ured ocijeni potrebnim, može se tražiti mišljenje o usklađenosti svrhe osnivanja zaklade s posebnim propisima. Rješenje o upisu zaklade donosi se u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, a u slučaju traženja mišljenja o usklađenosti, taj rok se može produžiti za još 30 dana.
Propisana je i mogućnost obavljanja gospodarskih djelatnosti, ali pod uvjetom da je ta djelatnost uređena statutom te usklađena s posebnim propisima kojima se propisuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti. Treba napomenuti da ako u obavljanju gospodarske djelatnosti zaklada ostvari višak prihoda nad rashodima, taj višak se mora sukladno statutu zaklade koristiti isključivo za ostvarenje svrhe zaklade.
I prema važećem i prema budućem Zakonu, zaklada se definira kao neprofitna pravna osoba bez članova.
U zakonskom smislu zaklada je imovina namijenjena da sama odnosno prihodima što ih stječe trajno služi ostvarivanju neke općekorisne svrhe ili dobrotvorne svrhe.
Općekorisna svrha ostvaruje se unapređivanjem kulturne, znanstvene, prosvjetne, duhovne, ćudoredne, zdravstvene, ekološke, sportske ili koje druge društvene djelatnosti ili općenito materijalnog stanja društva. Dobrotvorna svrha se ostvaruje pružanjem potpore osobama kojima je potrebna pomoć.
I dalje nije propisana minimalna vrijednost osnovne imovine koja je potrebna za osnivanje zaklade. Na ovaj način se potiče razvoj zakladništva, jer postoje zaklade koje se osnivaju s manjim vrijednostima osnovne imovine, no imaju snažnu viziju za prikupljanjem sredstava za općekorisne svrhe.
Osnovna imovina može postojati u novcu, stvarima ili pravima, a služi za trajno ostvarivanje svrhe zaklade. Osnovna imovina zaklade se može uvećavati u cilju ostvarivanja svrhe zaklade, dok se po novim odredbama može umanjiti samo iznimno, odnosno samo ako se time osigurava ispunjenje svrhe i postojanja zaklade. Ovime se žele ukloniti nedostaci važećeg Zakona te olakšati djelovanje zaklada putem stvaranja prostora za učinkovitije ostvarivanje svrhe zaklade.
Novost je da se u slučaju prestanka zaklade, preostala imovina, u skladu s aktom o osnivanju ili statutom, te nakon namirenja vjerovnika i troškova likvidacijskog, sudskog i drugih postupaka, predaje zakladi iste ili slične svrhe, odnosno udruzi ili ustanovi koje imaju iste ili slične ciljeve ili jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Propisane su i mogućnosti provedbe statusnih promjena poput pripajanja jedne zaklade drugoj, spajanja dviju ili više zaklada u novu i dijeljenje jedne zaklade na više novih (članci 30.-33. Zakona o zakladama).
Pojednostavljen je i postupak prestanka zaklade te se, kao jedan od razloga prestanka zaklade, navodi i odluka zakladnika ili nadležnog tijela zaklade o prestanku zaklade, a u skladu s aktom o osnivanju i statutom zaklade. Također je propisan postupak likvidacije kao i skraćeni postupak za prestanak zaklade što će olakšati prestanak zaklade te brisanje neaktivnih zaklada (članci 43.-45. Zakona o zakladama).
Novim Zakonom jasnije je uređen inspekcijski nadzor nad zakladama. Financijski nadzor provodi Ministarstvo financija sukladno posebnih propisima, dok nadležne inspekcije i ovlašteni državni službenici, obavljaju inspekcijski nadzor nad obavljanjem djelatnosti.
Treba napomenuti i da se briše fundacija kao pravni oblik zaklade. Fundacije kojima nije istekao rok na koji su osnovane nastavljaju djelovati kao zaklade te su dužne uskladiti svoje statute s odredbama novog Zakona o zakladama u roku šest mjeseci od dana stupanja tog Zakona na snagu, odnosno do 1. rujna 2019. godine. Ako u tom roku ne usklade svoje statute i ne podnesu prijavu nadležnom uredu radi upisa u registar zaklada, nadležni ured će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o njihovom prestanku i brisanju (članak 47. Zakona o zakladama).
Marina Turković
