Osnivanje AIIB-a odlično se uklapa u inicijativu kineskog predsjednik Xi Jinpinga, poznatu pod nazivom Belt and Road Initiative, a kojom Kina želi simbolički obnoviti Put svile i dugoročno postati nova globalna supersila.
„China“ je naziv koji Kinezi koriste isključivo u komunikaciji sa strancima, dok oni sami svoju zemlju nazivaju „Zhongguo“, što doslovno znači Središnja Država. Pojam se ne koristi samo u geografskom smislu. Njegovo značenje puno je šire, a prije svega odražava način na koji Kinezi vide sebe, kao političko, kulturno i vojno središte ljudske civilizacije.
Treći po redu „Pax Sinica“, nastupit će, prema kineskim planovima, kada Kina dovoljno ekonomski, politički i vojno ojača. Uvjet za uspjeh kineskog plana je ekspanzija utjecaja koja se prvenstveno, ali ne uvijek, ostvaruje putem niza bilateralnih sporazuma koje Kina sklapa s drugim nacionalnim i supranacionalnim subjektima.
Osnivanje AIIB-a uzburkalo je svjetske financijske krugove, poglavito američke, koji su osnivanje smatrali udarom na svjetski financijski poredak, a samu Banku izravnom konkurencijom Svjetskoj Banci i MMF-u.
Sjedinjene Države probale su diplomatskom ofenzivom zaustaviti osnivanje, ali kada su projekt podržale Velika Britanija, Njemačka, Francuske i druge velike američke saveznice, SAD je morao priznati da je bitka izgubljena.
Nekadašnji ministar financija, Larry Summers, nastalu situaciju opisao je kao:
„…trenutak u kojem su Sjedinjene Američke Države izgubile svoju ulogu pokrovitelja globalnog ekonomskog sustava.“
Misija AIIB-a je poboljšanje društvenih i socijalnih prilika u regiji koja je, prema klasifikaciji Ujedinjenih naroda, definirana kao geografska regija Azije i Oceanije (APAC Region), a Ugovorom o osnivanju AIIB-a regija je proširena i na Rusku Federaciju. Temeljni kapital Banke iznosi 100 milijardi USD, raspodijeljen u 1 milijun dionica, svaka u vrijednosti od sto tisuća američkih dolara.
Članstvo u AIIB-u otvoreno je i članicama Međunarodne banke za obnovu i razvoj (engl. International Bank for Reconstruction and Development – IBRD) ili Azijske banke za razvoj (engl. Asian Development Bank – ADB).
Članice su podijeljene u dvije osnovne skupine: regionalne i neregionalne, a do danas je odobreno članstvo za 93 države o čega su 44 punopravne regionalne članice i 26 punopravnih neregionalnih članica, među kojima je i 17 članica EU.
Od 2016. godine, od kada posluje, AIIB je odobrio 39 projekata ukupne vrijednosti 7.94 milijarde dolara.
Bitno je napomenuti da nema zapreka za investiranje u zemlje koje se nalaze izvan geografske regije Azije i Oceanije, ali je nužno da projekt kojeg banka podrži donosi izravnu korist za navedenu regiju. Osim u projekte koji se nalaze u zemljama regije APAC-a, Banka je značajna sredstva investirala i u neregionalne članice: Tursku, Gruziju, Tadžikistan, Egipat i Oman.
Na 150. sjednici Vlade Republike Hrvatske, koja je održana 4.4.2019., prihvaćen je Prijedlog zaključka u vezi iskazivanja interesa za ostvarivanjem članstva Republike Hrvatske u Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci.
Slijedom toga, projekti koji bi mogli biti financirani u Republici Hrvatskoj moraju ostvarivati ciljeve Banke, a koji su podijeljeni na tri područja – Održiva infrastruktura, Međugranična povezanost i Aktiviranje privatnog kapitala.
Kao članica IBRD-a, Republika Hrvatska zadovoljava osnovni preduvjet za članstvo u AIIB-u.
Članstvo u Banci omogućilo bi Republici Hrvatskoj i sudjelovanje u upravljanju AIIB-om. Naravno, snaga Hrvatske glasačke „moći“ ovisit će o broju upisanih dionica odnosno o količini novaca koju smo spremni u tu svrhu izdvojiti.
S obzirom na to da Republika Hrvatska ne bi bila regionalna članica, svoju šansu vidi u projektima koji bi zadovoljili interese ciljeva Međugranične povezanosti – željeznice, ceste, luke i mobilne mreže pete generacije.
Prema svemu sudeći, Hrvatska bi mogla postati prva zemlja članica EU-a u koju Banka investira.
Kina je putem inicijative Kina+16, a koja obuhvaća 11 država članica EU-a te 5 država nečlanica (Albanija, BiH, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija), intenzivirala i proširila suradnju s državama istočne i srednje Europe u području ulaganja, prometa, financija, znanosti, obrazovanja i kulture.
Neven Brkić, dipl. iur.
