Stranke u sudskim postupcima ponekad, u prilog svojoj argumentaciji, prilažu mišljenja eksperata na određenome pravnom području. Pritom ovdje ne pišemo o općedostupnim, objavljenim znanstvenim i stručnim radovima, sadržaj kojih stranka smatra korisnima za svoje izlaganje u sporu, već o naručenim ekspertnim mišljenjima, sastavljenima za potrebe pravnog pitanja važnog za rješavanje konkretnoga sudskog predmeta. Takva mišljenja prihvatljiva su u radu sudova, ali je potrebno na umu imati njihova bitna obilježja.
Prije svega, ne može biti riječ o „vještačenju prava“, koje u hrvatskome pravnom poretku nije dopušteno. Primjenjuje se načelo iura novit curia, a vještače se samo činjenice.
Ne radi se ni o činjenicama, niti o dokazima radi utvrđivanja činjenica odlučnih za rješavanje merituma predmeta. Povezano s time, neosnovane su tvrdnje stranaka da novopribavljeno pravno mišljenje predstavlja novu činjenicu ili novi dokaz, kao pretpostavku za obnovu ili ponavljanje spora odnosno postupka.
Ekspertna pravna mišljenja ne mogu se smatrati a priori prihvatljivima, a kamoli obvezujućima za sud. Uz to, postoje situacije u kojima stranke protivnih pozicija u sporu dostavljaju međusobno suprotstavljena pravna mišljenja. To ne mora biti posljedica isključivo razlike u interesima stranaka koje naručuju mišljenja, već pravo, i kao znanstvena disciplina i u smislu pozitivnog prava, općenito izmiče mogućnosti da na sva sporna pitanja može postojati samo jedan očiti i neupitni odgovor.
Ekspertna pravna mišljenja čine pomoćno interpretacijsko sredstvo, koje može i ne mora biti korisno za rješavanje spora. U sudskim sporovima konačna pravna interpretacija je na sucima, u okviru njihove ustavne uloge te s time povezane priznate samostalnosti i neovisnosti (članak 118. stavak 2., vezano uz članak 121. stavak 1. i članak 122. Ustava Republike Hrvatske). Kada se pravnim lijekom osporava nižestupanjska odluka suda, za uspješno osporavanje te odluke nije dovoljno navesti da je odluka različita od ekspertnog mišljenja, već je potrebno elaborirati zbog čega ekspertno mišljenje sadržava pravna stajališta koja su pravno utemeljenija i valjanija od stajališta iznesenih u presudi. Kao i u drugim profesijama, akademski i praktičarski korpus imaju zasebne funkcije, pri njihovu ostvarivanju se djelomice isprepliću, ali između tih korpusa nema hijerarhijskog odnosa.
doc. dr. sc. Alen Rajko
