Postupak izdavanja obvezujućih mišljenja
U odredbama članka 6., koji se odnosi na izdavanje obvezujućeg mišljenja, više nije propisano da opunomoćenik poreznog obveznika može podnijeti zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja. Sada to može za podnositelja samo porezni savjetnik iz razloga što više nisu taksativno navedena područja iz kojih se može zatražiti obvezujuće mišljenje, te bi porezni savjetnici trebali olakšati Poreznoj upravi odvijanje ovog procesa.
Člankom 13. su produljeni rokovi donošenja obvezujućih mišljenja sa 60 na 90 dana, koji se dodatno može produljiti za 45 dana (ranije 30). Na stranicama e-savjetovanja novi rokovi za izdavanje obvezujućeg mišljenja naišli su na mnoštvo komentara obzirom da se očekuje da će se produljenje roka koristiti vrlo često, što iznosi ukupno 135 dana, odnosno 4 i pol mjeseca za donošenje obvezujućeg mišljenja Porezne uprave.
Prema članku 16. troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja će se plaćati po posebnom pozivu Porezne uprave, a rok je za uplatu 8 dana od dostave poziva. S obzirom da je praksa pokazala da su podnositelji zahtjeva skloni uplaćivati prije no što su uopće procijenjeni uvjeti, a naknadno se može utvrditi da nema uvjeta za izdavanjem mišljenja, članak 16. Pravilnika rješava navedeni problem iz prakse u korist obveznika.
Nedozvoljeno obavljanje gospodarske djelatnosti putem inteneta
Odredbama članaka 18. do 21. razrađena je provedba članka 44. stavka 3. Općeg poreznog zakona koji se odnosi na nedozvoljeno obavljanje gospodarske djelatnosti putem interneta.
Nedozvoljenim obavljanjem gospodarske djelatnosti putem interneta smatra se ponuda roba i usluga putem internetskih stranica na hrvatskom ili stranom jeziku i omogućavanje primanja uplata građana za ponuđene robe i usluge, uz izbjegavanje ispunjavanja zahtjeva reguliranih odredbama posebnog propisa koji uređuje obavljanje određene djelatnosti u Republici Hrvatskoj (članak 18. Pravilnika). Onima koji obavljaju takvu nedozvoljenu gospodarsku djelatnosti sukladno članku 19. Pravilnika Porezna uprava može blokirati internetsku stranicu, točnije pristup stranici s područja Hrvatske. U tom slučaju Porezna uprava ima ovlasti izdati nalog o zabrani rada, koji dostavlja nadležnoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM-u), koji je pak dužan u roku od 48 sati od zaprimanja naloga proslijediti nalog na izvršenje pružateljima usluga pristupa internetu (operatorima).
Svrha navedenih odredbi je zabrana inozemnih gospodarskih djelatnosti putem interneta koje u Hrvatskoj ne plaćaju nikakve naknade za obavljanje takvih djelatnosti, pa će i sama blokada u takvim slučajevima trajati do prestanka postojanja pravne osnove temeljem koje je izdan nalog o zabrani rada (članak 21.).
Elektronički oblik knjigovodstvenih isprava
Odredbama članaka 22. do 26. regulirana je pretvorba knjigovodstvenih isprava iz papirnatog u elektronički oblik i obratno, s tim da je bitno naglasiti da su načini čuvanja isprava propisani kao opcija, ne kao obveza.
Sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Pravilnika, porezni obveznik ili osoba koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige može knjigovodstvene isprave čuvati na tri načina. On može izabrati da i nadalje čuva knjigovodstvene isprave u papirnatom obliku, može koristiti informacijski sustav koji zadovoljava propisanim uvjetima, a treća mogućnost je predviđena člankom 24. Pravilnika za slučaj kada porezni obveznik nema programsko rješenje koje zadovoljava uvjetima. On tada može koristiti usluge osobe (pravne ili fizičke) koja ima potvrdu o sukladnosti informacijskog sustava za pretvorbu dokumentacije. Knjigovodstvene isprave koje su pretvorene na način propisan člancima 23. i 24. Pravilnika imaju pravnu snagu prema trećim osobama kao izvornik, osim isprava za koje je drugim propisima određena obveza čuvanja u izvorniku (članak 25.).
Porezni akti u elektroničkom obliku i elektronički potpis podnesaka
Člancima 41. i 42. Pravilnika propisan je način na koji će se vršiti provjera izvornosti i pristup poreznim aktima izdanim u elektroničkom obliku kroz postupak validacije. Taksativno se propisuju i kontrolni podaci koji će biti sastavni dio poreznog akta koji se izdaje u elektroničkom obliku, te dostava u sustavu elektroničkog servisa Porezne uprave.
U desetom dijelu Pravilnika u članku 63. dopunjene su odredbe o elektroničkom potpisivanju podnesaka na način da se određenoj kategoriji poreznih obveznika dopušta podnošenje obrazaca i žalbe putem nacionalno priznate vjerodajnice sigurnosne razine 3 (fizičke osobe koje nisu obveznici poreza na dohodak i obveznici poreza na dohodak uz uvjet da ne ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti) kao i porezni obveznici koji dohodak i porez na dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu sukladno članku 82. Zakona o porezu na dohodak.
Ana Paštrović mag.iur.
